Rusija je povukla potez koji bi mogao preokrenuti tijek rata u Ukrajini, naročito u ovoj potencijalnoj završnici - naime, kako ekskluzivno saznaje novinska agencija Reuters pozivajući se na svoje izvore, Rusija je spremna ustupiti 300 milijardi dolara zamrznutih sredstava za obnovu Ukrajine. Riječ je o onih 300 milijardi koje se nalaze zamrznute u europskim bankama, a ukrajinski saveznici doslovno od početka rata traže da se ta ruska imovina jednostavno otme te da se s istom nastavi kupovati oružje za Ukrajinu. Ta ideja dobila je zamah naročito zadnjih dana kad je postalo očito da Amerika ne planira više podržavati rat. Upravo to ovaj ruski potez sad čini vrlo lukavim - mogu preduhitriti drugu stranu koja je sve bliže otimanju njihovog novca (suzdržavanje se može pripisati činjenici da se i EU boji da bi takvim potezom doslovno potkopali temelje globalnog financijskog sustava i njegovog funkcioniranja) i izbiti im argument, jer kako će odbiti ponudu za obnovu Ukrajine?
Istovremeno, Kijev nastoji uvjeriti Trumpovu administraciju na daljnju podršku, nudeći pristup ukrajinskim rijetkim metalima - ali Kijev je također povukao kočnicu kad su shvatili da bi im Trump mogao to uzeti bez da im da išta konkretno zauzvrat. Naime, ukrajinski vrh smatra da bi za rijetke metale trebali dobiti kontinuiranu američku potporu, kao u vrijeme Bidena, a Trump na to ne pristaje.
Ruski prijedlog sad mogao bi poremetiti planove pro-ratnog lobija u Bruxellesu, koji je računao na jednostavno konfisciranje tih sredstava radi nastavka sukoba. Ovaj manevar Moskve dolazi u ključnom trenutku – dok Washington i Kremlj započinju prve izravne pregovore, a Europska unija ubrzano gubi svoj utjecaj.
Moskva je spremna ustupiti 300 milijardi dolara zamrznutih sredstava za obnovu Ukrajine, ali pod uvjetom da se dio tog novca iskoristi i na teritorijima pod ruskom kontrolom.
Ova ponuda stavlja Zapad pred neugodan izbor – ako je prihvate, de facto priznaju ruski utjecaj nad dijelovima Ukrajine; ako je odbiju, gube ključni argument za zapljenu sredstava i nastavak sankcija. Uz to, unutar EU rastu podjele – dok neki čelnici zagovaraju nastavak podrške Kijevu, drugi ovu ponudu vide kao izlaz iz sve skupljeg sukoba. Naime, jasno im je da kad bi u nekoj teoriji Ukrajina i dobila rat ostala bi duboko razrušena i "netko" bi morao podmiriti trošak te obnove. Drugim riječima, to bi palo na Europu. Ovako mogu jednostavno prihvatiti rusku ponudu i zaobići taj neugodan scenarij.
Istovremeno, Trump vidi ovu opciju kao nešto što bi mu moglo donijeti političke bodove – ako prihvati ruski prijedlog, može ga predstaviti kao svoj prvi veliki uspjeh u pregovorima, a pritom smanjiti američke troškove.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
