X
VELIKA AKCIJA: Od ljeta do ljeta - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Reportaža iz Armenije (II. dio): Nova armenska vanjska politika između Rusije i Europe

PIŠE:
Objavljeno:

Armenija je s apetitom i nespornim potencijalom za više već prerasla definiciju bivše sovjetske republike. Od travnja 2018., nakon druge baršunaste revolucije u posljednjih 30 godina, potencijal Armenije za više povećao se eksponencijalno. U prosincu 2015. godine održan je nacionalni referendum za pretvorbu Armenije iz polupredsjedničke u parlamentarnu republiku. Iako svrha tog sumnjivog čina političkog avanturizma nije bila reforma sustava upravljanja već neodređeno produženje Serža Sargsiana na vlasti, lažni rezultati referenduma označavali su kraj ere moderne armenske povijesti. Od 1991. do ustavnih promjena u razdoblju 2016-2017., vanjska politika Armenije prošla je kroz tri uzastopne faze, što je odgovaralo trima predsjedničkim administracijama. Prvi je predsjednik Levon Ter-Petrosian uveo politiku ravnoteže, nakon čega je slijedila politika drugog predsjednika Roberta Kočariana u vidu komplementarnosti i proaktivna vanjska politika Serža Sargsiana. Za usporedbu s fluktuirajućim doktrinarnim promjenama u turskoj ili gruzijskoj vanjskoj politici u posljednja dva i pol desetljeća, bit će relevantno napomenuti da je Armenija, zemlja svjesna sigurnosti, pokušala izbjeći revolucionarne nagibe u odnosima s regionalnim silama i svijetom u cjelini. Kontinuitet i predvidljivost bili su sigurniji i pouzdaniji trag za sve tri predsjedničke administracije. Političkih rizika gotovo da i nije bilo.

Prvi dio reportaže iz Armenije čitajte ovdje: Reportaža iz Armenije - Prokletstvo geografije dobiva novi zaokret Rusija ostaje važnim čimbenikom u Armeniji. To se može vidjeti po svim pokazateljima na ulicama Armenije. Ruski se priča na svakom uglu, iako ga više koristi starija generacija. Mlađi će prije koristiti engleski jezik, ali i njemački, talijanski, arapski, čak i rumunjski. Sve je to obilježje velike armenske dijaspore. Iako Moskva više ne može računati na kriminalni režim u Jerevanu, koji nikad nije imao problem u potpunosti kontrolirati, ali sada bi Rusija mogla imati puno jačeg saveznika - suverenu Armeniju s visokim stupnjem unutarnje i vanjske legitimacije, koju poštuje međunarodna zajednica i kojem vjeruje vlastiti narod. Bilateralni odnosi između strateških partnera mogu biti korisni i imaju smisla samo ako su horizontalni, a ne vertikalni. Za novu Armeniju odnosi s Rusijom nesumnjivo će ostati prioritet. To će uvijek biti slučaj bez obzira koja bi politička stranka došla na vlast kao rezultat slobodnih i poštenih izbora u bliskoj ili dalekoj budućnosti ili kakav god bi geostrateški kurs mogao slijediti u promjenjivom svijetu. No, vektor vanjske politike Armenije morat će se iznova kalibrirati za učinkovito rješavanje regionalnih sigurnosnih prijetnji i stabilnosti u skladu s vlastitim državnim i nacionalnim interesima. Bez sumnje, za postizanje de facto suvereniteta nova Armenija će morati diverzificirati svoj jednodimenzionalni energetski sektor i sveobuhvatno izmijeniti zastarjelu sigurnosnu doktrinu.

Druga armenska revolucija naišla je na ispravljanje tih pogrešaka. Cilj joj je bio popuniti praznine koje je ostavio romantizam prve revolucije i izgraditi dostojanstvenu budućnost, oslanjajući se na ono što se u novom vremenu može opisati kao izravna demokracija. Takva demokracija, lišena bilo kakvih vanjskih uplitanja, njegovana je iznutra, na ulicama glavnog grada i drugih regija zemlje. Mlađe generacije nisu bile samo avangarda revolucije, već su, čini se, planirale i svaku akciju, pomno izračunavajući moguće posljedice i kreativno koristeći društvene mreže i IT. Žene i djeca igrali su značajnu ulogu, nikada ne silazeći s pozornice, čak ni u kritičnim vremenima. Revolucionarni scenariji, čiji smo svjedoci u Gruziji i Ukrajini, nemogući su u Armeniji ako su utemeljeni na velikim promjenama u vanjskoj politici i geopolitičkim pripadnostima. Neuspjeh u potpisivanju Sporazuma o pridruživanju s EU u rujnu 2013. ostavio je gorak okus i osjećaj sramote, ali nije doveo tisuće prosvjednika na ulice Jerevana. Ruska orijentacija, bila ona nametnuta ili slobodna volja, toliko je ukorijenjena da ponuđena alternativa mora biti ne samo privlačna , već i apsolutno sigurna i pouzdana.

Da bi ojačala neovisnu državnost i imala više mogućnosti u donošenju odluka o novoj Armeniji potrebno je riješiti barem jedno od dva glavna pitanja u svom vanjskopolitičkom programu: normalizirati odnose s Turskom bez političkih preduvjeta ili uspostaviti trajni mir u Gorskom Karabahu uz pomoć međunarodnih posrednika. U trenutnim geopolitičkim okolnostima, rješenje prvog pitanja čini se nemogućim bez rješenja drugog. U okviru razgovora o Karabahu, Armenija mora preispitati i ponovo prilagoditi svoj pregovarački položaj u pozadini rastućih regionalnih sigurnosnih prijetnji od strane autoritarnog Azerbajdžana i u potpunosti iskoristiti izuzetno pozitivnu percepciju uzornog demokratskog procesa. Da bi se to postiglo, potrebno je preispitati tradicionalna načela međunarodnog prava, pravo na samoodređenje i teritorijalni integritet u skladu s rastućim normama rješavanja sukoba.

Prvi znak da se revolucija Nikola Pašiniana mogla proširiti i iznad deklariranih ciljeva došlo je do izražaja kada je, ubrzo nakon što je izabran za premijera, dao javnu izjavu o promjeni načela i metodologije pregovora Armenije u razgovorima o Karabahu pod pokroviteljstvom OESS-a. Tijekom posjeta Stepanakertu (glavnom gradu Artsaha odnosno Gorskog Karabaha) Pašinian je jasno dao do znanja da će, bez prava govorenja u ime Karabaha, zastupati samo Armeniju za pregovaračkim stolom. Novi pristup nije bio radikalan, već praktičan, jer se to pitanje ne može riješiti bez punog sudjelovanja izabranih vlasti Gorskog Karabaha i izravnih razgovora s Azerbajdžanom. U stvari, to je bio međunarodno dogovoreni format pregovora od samita OESS-a u Budimpešti 1994. godine, gdje je Gorski Karabah prepoznat kao puna strana u sukobu. Čak se dvadeset i četiri godine kasnije ta odluka može smatrati jednim od najvećih dostignuća armenske diplomacije nakon neovisnosti. Nestala je nakon ustavnog puča u Armeniji, kada je 1998. Robert Kočarian, drugi predsjednik, došao na vlast i pristao pregovarati u ime Gorskog Karabaha. To nije bila samo najozbiljnija i skupa diplomatska greška Armenije od osamostaljenja, već i neoprostiv metodološki neuspjeh međunarodnih posrednika. Nije ni čudo što pregovori s Karabahom u sljedećih dvadeset godina (1998.-2018.) su bili nikakvi. Svemu tome pomaže autoritaran stav u Azerbajdžanu prema kojemu nova Armenija izgleda kao logičan i racionalan partner u rješavanju sukoba. Ono o čemu se mnogo priča u Jerevanu danas jest da bi Gorski Karabah mogao dobiti status kakav danas ima Kosovo.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.