X
VELIKA AKCIJA: Od ljeta do ljeta - 1 godina pretplate za  540 kn  360 kn!
NOVO: Od sad mogućnost plaćanja i na rate! 30 kn / mjesečno
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
Povijest

Priče s ruba Ruskog Carstva koje su odredile današnju Europu: Što su to Potemkinova sela? Zašto gradovi kao što su Sevastopolj i Mariupolj imaju grčke nazive? Tko je na životu držao Bolesnika s Bospora? I je li neo-Bizant imao šanse?

PIŠE: Objavljeno: 12
FOTO: Scene iz Rusko-turskih ratova (autor: Aleksej Bogoljubov / javna domena)
Vjeruje se da je ruski car Nikola I. prvi sredinom 19. stoljeća Otomansko Carstvo nazvao "Bolesnikom Europe" (ili varijacija - "Bolesnik s Bospora"). Tad je nastalo u europskoj diplomaciji i tzv. Istočno pitanje, odnosno što učiniti s Otomanskim Carstvom. Naime, bile su to godine kada je nekoć moćno carstvo već bilo na vidljivom putu prema ponoru i do sredine 19. stoljeća je u Europi to svima bilo jasno, ali što učiniti ako toliko carstvo propadne? Što će biti s teritorijem? Sferama utjecaja? Kako će se posložiti druge velike sile i što to znači za njih?

Tada još nisu mogli znati da će početkom idućeg stoljeća buknuti Prvi svjetski rat koji će "riješiti sve dileme" oko Istočnog pitanja, ali su svakako još u 19. počeli intenzivno razmišljati o mogućim ishodima.

Otomani su pak bili na vrhuncu svoje moći još 1683., odnosno silazak počinje kada su te godine izgubili gotovo dva mjeseca dugu Bitku za Beč. Zanimljivo je da je mirovni sporazum potpisan dosta kasnije, tek 1699. godine, a Otomansko Carstvo tad se moralo odreći svojih posjeda u centralnoj Europi. Bio je to trenutak u kojem je zaustavljeno daljnje širenje Otomanskog carstva prema zapadu. Nikad više Otomansko Carstvo nakon toga nije predstavljalo ozbiljnu prijetnju Austriji koja je postala dominantna sila u ovom dijelu Europe.

No, pravo Istočno pitanje zapravo počinje u vrijeme Krimskog rata u periodu između 1853. i 1856. Ovo je rat na koji se često vraćamo govoreći o novijoj povijesti Europe. Zašto je toliko bitan? Odmah nam je jasno čim znamo sudionike - Rusko Carstvo ratovalo je protiv alijanse koji su činili Otomansko Carstvo, Britanija, Francuska, Kraljevina Sardinija, a alijansi je ograničeno pomogla čak i Austrija.

Ali zar nije Otomansko Carstvo bilo prijetnja centralnoj Europi i svim ovim zemljama? Jest, u 17. stoljeću, ali puno toga se promijenilo, kao što i vidimo, do 19. Sada je glavni cilj postao kako zaustaviti rusku ekspanziju, odnosno spriječiti da na ruševinama Otomanskog Carstva stasa još moćnije Rusko Carstvo. Drugim riječima, zemljama kao što su Britanija i Francuska bilo je u interesu održavati "Bolesnika s Bospora" što duže na životu kako bi bili barijera prema Europi, odnosno da se Rusi ne probiju prema zapadu.

Cijela ova današnja priča vodi negdje, ali moramo se vratiti nešto unatrag, ostaviti za sada 19. stoljeće i Krimski rat, te odlazimo u "preskočeno" stoljeće, 18. Naime, tada je ruska carica Katarina Velika predložila potencijalno rješenje za Istočno pitanje (prije no što se Europa udružila s Otomanima protiv Rusije, dakako). Predložila je tzv. "Grčki plan" ili "Grčki projekt". Što je to bilo? To je bila ideja podjele Otomanskog Carstva između Rusije i Austrije. No, što je možda najvažnije, Katarina je tražila da se zatim obnovi i Istočno Rimsko Carstvo, odnosn...
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
100 kuna
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 540 kn  360 kn  
(mogućnost plaćanja i na rate:
30 kuna mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.