Priča o redu i napretku: Povijest Brazila (II. dio)

1822. nakon proglašenja neovisnosti Brazil je postao carstvo za razliku od ostalih država Latinske Amerike koje su postale republike. Na plantažama su i dalje glavna radna snaga bili robovi, međutim, nakon sporazuma Velike Britanije iz Brazila 1830. zabranjena je trgovina robovima pa je njihova cijena porasla. Na sjeveru plantažeri pamuka i šećera nisu imali novca za kupnju robova pa su za svoj ekonomski neuspjeh okrivljavali cara Pedra. Prethodni tekstovi iz ove kolekcije: Priča o redu i napretku: Povijest Brazila (I. dio)Ekonomsko nezadovoljstvo rezultiralo je zahtjevima za ukidanje monarhije je pa zbog toga Dom Pedro abdicirao 1831. Trojica regenata vladala su u ime njegova tada 5-godišnjeg sina Pedra II. Regenti su bili umjereno liberalni, eliminirali su utjecaj portugalskih trgovaca, kreirali Nacionalnu gardu i pokrajinama su dali veće ovlasti iako centralizam nije ukinut. Konačno 1841. maloljetni Pedro II. dolazi na vlast.

Najvažniji vanjskopolitički angažman Brazila u 19. stoljeću bilo je sudjelovanje u Paragvajskom ratu između 1865. i 1870. nakon čega je Brazil dobio izlaz na rijeku La Platu. Tijekom dva zadnja desetljeća vođene su rasprave o legitimnosti ropstva i monarhije. Britansko zaustavljanje trgovine robovima imalo je važan učinak na brazilsko gospodarstvo. Stanje u kojem se robovi nisu kupovali oslobodilo je novac da se koristi za poboljšanje infrastrukture (željeznica, telegrafske veze) i modernizaciju uzgoja kave. Jak utjecaj SAD-a je vidljiv u tome što se sve veći broj Brazilaca zalagao za okončanje ropstva koje je u Zapadnoj hemisferi najduže opstalo upravo u Brazilu.