Praznovjerje je izdržljivo, a neka praznovjerja traju stoljećima iako su se inicijalni razlozi zbog njih već počeli zaboravljati. Isto vrijedi i za jednu specifičnu kombinaciju dana i datuma - petak 13, koji pada i na današnji dan. Zašto se petak 13 smatra tako nesretnim danom i kako je sve počelo?
Dakako, danas on poprima jednu dodatnu, stvarnu, neugodnu dimenziju zbog širenja koronavirusa svijetom, a upravo na današnji dan počela se širiti i veća panika Hrvatskom što se moglo vidjeti u sinoćnjoj "navali" na dućane i brzinsko pražnjenje polica. Cijela Europa u ovom trenutku strahuje od "talijanskog scenarija" gdje je cijela zemlja već stavljena u karantenu i gdje se kretanje sve strože ograničava.
Što se tiče "petka 13-og" kroz povijest su se, očekivano, pojavljivale razne asocijacije koje su "obnavljale" strah od ovog dana. Vjeruje se kako je sve počelo s pričom iz Biblije o Posljednjoj večeri. Naime, na istoj je bilo nazočno 13 osoba - Isus Krist i njegovih 12 učenika. Broj 13 se stoga veže uz jednog od prisutnih, izdajnika, dakako to je bio Juda Iškariotski koji je Isusa predao Farizejima za 30 srebrnjaka. Nadalje, vjeruje se kako je Isus razapet na križu u petak. Dan i broj su se tako "spojili".
No, to nije jedina referenca na temelju koje je "petak 13" ostao zapamćen kao "jako loš dan". Naime, možda još važnija bila je ona iz 1307. godine, 13. listopada (bio je petak, dakako), kada je francuski kralj Filip IV dao uhititi stotine vitezova Templara - i to po nalogu pape (Klementa V).
Službenog naziva "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama", poznati kao "Templari" bili su katolički viteški red koji je osnovan 1119. godine, a 20 godina kasnije, 1139. papa Inocent II dodatno ih je priznao bulom (Omne datum optimum pape).
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
