X
VELIKA AKCIJA: Od proljeća do proljeća - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Kolektivna pravna zaštita (I. dio): Definicija pojma i kolektivne tužbe

PIŠE:
Objavljeno:

Uvod
Bilo da govorimo u kontinentalnoeuropskom pravnom sustavu ili common law-u, jedna od temeljnih zadaća države jest osiguravanje učinkovite pravne zaštite. Ovo predstavlja temeljne osnove pravnog sustava koji jamči pravnu zaštitu; neki smatraju da ona predstavlja i temeljno socijalno i ekonomsko pravo. Suvremeni razvoj svijeta u 20. i 21.stoljeću doveli su do masovne proizvodnje (npr. Fordov T-model) i potrošnje uslijed čega često dolazi do protupravnih djelovanja i povrede subjektivnih prava koja pogađaju velik broj pojedinaca. Država, odnosno njen pravosudni sustav koji pruža subjektivno, individualnu zaštitu prava i interesa pojedinaca u parničnom postupku pokazao se kao neodgovarajući.

Upravo to je dovelo do toga da su nacionalni zakonodavci počeli tražiti i kreirati određene pravne mehanizme i procedure koji će odgovarati 'duhu vremena' ( Zeitgeist) i pružiti učinkovitu zaštitu prava i interesa većeg broja. S obzirom na različitost pravnih sustava koje dijeli Atlantski ocean, razvila su se dva sustava pravne zaštite: kontinentalnoeuropski te anglosaksonski, common law sustav pravne zaštite ( čiji su najpoznatiji predstavnik Sjedinjene Američke Države). Svaki od sustava ima svoje posebnosti koje nisu primjenjive u potpunosti u onome drugom i obratno.

Pojam i pravozaštitna svrha kolektivne pravne zaštite
U pravnoj doktrini prije nekoliko desetljeća na velika vrata je najavljeno prodiranje 'novih' prava koja zahtijevaju posve različit oblik pravne zaštite od onoga koji je do tada bio ustaljen u common law-u i pravnim sustavima kontinentalnog europskog pravnog kruga te podrazumijevan kao redovan put pravne zaštite . Okolnost da se te oblike mahom shvaćalo kao 'strano tijelo' ili 'fenomen' unutar ili čak 'izvan' građanskog parničnog postupka uvjetovala je izostanak bilo kakvog sistematičnog i detaljnog proučavanja ove materije u prilično dugom vremenskom razdoblju. Dok je u pravnim sustavima kontinentalnoeuropskog pravnog kruga građanski parnični postupak definiran kao dvostranački postupak za ostvarenje individualnih, subjektivnih prava, u američkom pravnom sustavu on je ( u idealnom obliku) individualni postupak koji se vodi između dviju stranaka .

Od tada narastao je interes pravne teorije pa su povedene brojne rasprave s ciljem konačnog određivanja mjesta i uloge instituta pravne zaštite u pojedinim pravnim sustavima. Međutim, unatoč nastojanjima teoretičara, nije postignut konsenzus po pitanju određenja pojma kolektivne pravne zaštite . U pravnoj literaturi, na nekim mjestima, koriste se tek kao širi pojam pri čemu se upućuje na pojam kolektivna pravna tužba. Pri tome pojam kolektivna tužba podrazumijeva različite oblike koji se, s obzirom na svoja obilježja, bitno razlikuju. Popularna tužba (actio popularis) rimskog, udružna tužba njemačkog, skupna tužba američkog prava- samo su neki od instituta koje podrazumijeva kolektivna tužba u pravnoj literaturi.

Unutar Europske unije za sada ne postoji uredba koja bi ujednačila prava država članica na području kolektivne pravne zaštite te su napori europskog zakonodavca dosad u prvom redu bili svedeni na to da potaknu države članice da stvore učinkovite nacionalne propise na ovom pravnom području . Zakonodavci na nacionalnim razinama nisu prepoznali potrebu pronalaska zajedničkog pojma kojim bi se označila sama pojava koja čini svojevrstan odmak od onoga što se smatra redovnim putem pravne zaštite u parničnom postupku za ostvarivanje individualnih, subjektivnih prava. Ovo je dovelo do toga da pojam kolektivna pravna zaštita u nacionalnim zakonodavstvima nije pronašla svoje mjesto, čak ni nakon intervencija nacionalnih zakonodavaca u regulaciji kolektivne pravne zaštite uslijed implementacije pojedinih akata EU (Smjernice 98/27/ Europskog parlamenta i Vijeća o tužbama na propuštanje radi zaštite interesa potrošača iz 1998.godine) .

Stoga je bitno razjasniti značenja pojmova kolektivna pravna zaštita i kolektivna tužba; također je bitno razgraničiti pojam kolektivna pravna zaštita i njene pojavne oblike od oblika kolektivnog ostvarenja pravne zaštite većeg broja pojedinaca u parničnom postupku. Također je bitno razgraničiti pojam kolektivne pravne zaštite od pojma redovna pravna zaštita koja se pruža u parničnom postupku za ostvarivanje individualnih, subjektivnih prava.

Pojam kolektivne pravne zaštite i kolektivne tužbe
Kolektivna pravna zaštita
Pojam kolektivne pravne zaštite (Kollektiver Rechschutz, Collective Redress) u pravnoj literaturi nije suviše rabljen niti dostatno definiran pojam . Izostanak detaljnijeg zakonskog određenja pojma kolektivna pravna zaštita u nacionalnim pravnim sustavima nije rezultirao uspješnim teorijskim određenjima pojma. Na mjestima gdje se pojam javlja u pravnoj literaturi autori su redovito imali u vidu neki od pojavnih oblika kolektivne pravne zaštite koji je u primjeni unutar nacionalnog pravnog sustava određene države. Originarna europska kolektivna pravna zaštita s regulativom koja se mora primjenjivati u čitavom europskom prostoru i u svim državama članicama, trenutno postoji u malom opsegu .

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.