Kad je Carl Jung sreo Sigmunda Freuda: O dva uma koji su ušli u dubine ljudskog uma, libidu preko kojeg neće moći prijeći, misterioznoj Crnoj i Crvenoj knjizi i Indijancima koji svakog dana pomažu Suncu da prijeđe nebo

Kada spomenemo psihoanalizu, tko vam prvo pada na pamet? Naravno, Sigmund Freud. Nemoguće je zaobići Freuda, na kraju krajeva on jest utemeljitelj psihoanalize, odnosno teorije koja je fokusirana na intenzivno proučavanje osobe.

Ali Freud je znao da njegove ideje ne mogu završiti s njim, a imao ih je jako puno i u svim fazama. Tražio je nasljednika. Tko može naslijediti velikog austrijskog psihoanalitičara? Možda jedan švicarski.

Da, prvo ime koje vam padne na pamet kad spomenemo psihoanalizu vjerojatno će uvijek biti Freud, ali koje je drugo? To bi bez sumnje bio Carl Jung.

Bio je mlađi od Freuda, rođen je 1875., Freud je bio 19 godina stariji.

Nakon završenih studija Jung je radio u poznatoj švicarskoj bolnici Burghölzli, a mentor mu je tamo bio također poznati psihijatar Eugen Bleuler. Negdje na prijelazu stoljeća upravo je Bleuler upoznao Junga s Freudovom knjigom "Tumačenje snova".

Valja pritom istaknuti da je sama psihologija, kamoli psihoanaliza, početkom 20. stoljeća bila vrlo nova znanost, tek u ranim fazama. Freudu je pak trebala konkretna potvrda od strane novih mladih znanstvenika za njegove ideje. Zapravo su mu trebali sljedbenici, a mladi Jung ga je naročito fascinirao. Po prvi put su se susreli, nakon razmjene pisama, 3. ožujka 1907. godine u Beču. Jung je tad imao 32 godine, Freud 51. Jung će se kasnije prisjetiti kako je ovaj njihov prvi susret potrajao preko 13 sati, 13 sati intenzivnog i neprekidnog razgovora... Bilo je i više nego očito da su se upravo susrela dva uma koja misle na vrlo sličan način.

Grupna fotografija iz 1909. ispred Sveučilišta Clark. Prvi red, Sigmund Freud, G. Stanley Hall, Carl Jung. Zadnji red, Abraham Brill, Ernest Jones, Sándor Ferenczi.

Šest mjeseci kasnije Freud je Jungu u Zurich poslao cijelu svoju kolekciju novijih objavljenih eseja. Bio je to početak intenzivne korespondencije i kolaboracije koja će potrajati idućih 6 godina.

Puno su radili zajedno, putovali, organizirali ključne sastanke vodećih psihologa svijeta. Zajedno su otišli i u Ameriku gdje su popularizirali psihoanalizu s druge strane Atlantika.

Freud je, malo je reći, bio fasciniran svojim mlađim kolegom te ga je 1910. predložio za doživotnog predsjednika Međunarodnog psihoanalitičkog odbora nazvavši ga pritom "mojim najstarijim usvojenim sinom, mojim prijestolonasljednikom". No, Freudovi kolege iz Beča nisu bili toliko oduševljeni pa je Jung tako postavljen na funkciji samo s dvogodišnjim mandatom.

I sve je bilo "divno i krasno" negdje do 1912. kada je Jung izrazio skepsu prema Freudovoj teoriji libida. Freud je libido stavio na sam vrh psihoanalitičke teorije i takvim ga tretira još od 1894. Prema Freudovoj teoriji libido predstavlja seksualni nagon i po njemu to je glavni, ako ne i jedini pogon čovjeka.

Ali Jung - kakvog li skandala - odbio se složiti sa svojim mentorom. Prema Jungu nemoguće je libido koristiti samo kao seksualnu energiju. Seksualna dinamika je u totalnom području psihe samo jedan od nagona koji pokreće, tu su i drugi, recimo glad i sl. Dakle, nije da Jung odbacuje libido, ali ga spušta na općoj hijerarhiji niže - i za Freuda je to bilo apsolutno neprihvatljivo.

Carl Jung Napetosti su eskalirale kada je Freud 1912. došao u Švicarskoj u posjet svom kolegi Ludwigu Binswangeru koji je živio u Kreuzlingenu, svega oko 40-ak kilometara od Zuricha, no nije svratio do Junga... Taj incident je kasnije čak dobio i naziv "Kreuzlingenška gesta"!

Nedugo zatim Jung je ponovno otputovao u SAD gdje je tijekom 6 tjedana održao seriju predavanja na Fordham sveučilištu, a ista su kasnije 1912. objavljena u sklopu knjige "Psihologija podsvijesti" (kasnije je objavljena pod drugim nazivom - "Simboli transformacije"). Mnogi se slažu da je ova knjiga definirala "psihoanalitičkog Junga" - iako će kasnijih desetljeća postati poznat po analitičkoj psihologiji (ne, psihoanaliza i analitička psihologija nisu jedno te isto, zapravo mnogi će reći kako je prva freudovska analiza, a druga jungovska).

"Objava ove knjige koštala me prijateljstva s Freudom", konstatirat će kasnije Jung.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.