Dani straha u Sydneyu - traumatične priče iz 8 zona na jugozapadu grada: Nakon policije i vojska je na ulicama, a stroge mjere protiv epidemije sve više izgledaju kao segregacija stanovništva

Ovih dana situacija sa širenjem koronavirusa, naročito otkako je dominaciju preuzeo delta soj, postaje sve teža, gotovo sve zemlje bilježe porast pa čak i one koje su ne tako davno bile hvaljene zbog toga kako su se inicijalno nosile s pandemijom. No, dok gotovo svi očekuju pogoršanje situacije te eventualno ponovno uvođenje strožih restriktivnih mjera, situacija u Australiji već neko vrijeme je nešto sasvim drugo, na jednoj sasvim drugoj razini...

U moru drugih vijesti, naročito prirodnih katastrofa koje u vidu požara zadnjih dana pogađaju Europu, nekako se bez previše pažnje provukla ona o jačanju mjera u najvećem australskom gradu, Sydneyu (populacija grada je oko 5.3 milijuna ljudi). Naime, tijekom prošlog tjedna na ulice Sydneya izvedena je vojska - oko 300 vojnika izvedeno je kako bi, tvrde vlasti, pomogli policiji u provedbi lockdowna i nadzora.

Ali gdje je vojska poslana? Očito 300 vojnika nije dovoljno za nadzor tako velikog grada? Vojska je poslana ciljano, u siromašnije gradske četvrti, dijelove grada za koje se tvrdi da su epicentar širenja virusa. To već samo po sebi je kontroverzno. Riječ je o dijelovima Sydneya gdje žive siromašniji radnici, etnički nehomogeni, zaposleni većinom u prehrambenom sektoru, zdravstvom i drugim "esencijalnim" mjestima u raznim sektorima. Drugim riječima, tu ne žive radnici koji bi mogli svoje radno mjesto prebaciti online.

Zapravo moglo bi se reći kako ovdje žive ljudi koje se i inače u neku ruku tretira kao građane drugog reda, čisto po inerciji imovinske moći, a činjenica da su sad selektirani kao oni koje mora povrh strogih mjera nadzirati čak i vojska stvara jednu, malo je reći, atmosferu krajnje nelagodnosti.