X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  540 kn  360kn (47,78 €) !
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 2 od 5
Preostalo vremena: 00:19:40
Akcija traje do 21:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
Tema

Boljševici su 1918. jednostavno prestali vraćati vanjski dug Carske Rusije - hoće li, više od stoljeća kasnije, Rusija ponovno bankrotirati, ovog puta protiv svoje volje i financijskih mogućnosti?

PIŠE: Objavljeno:
FOTO: cbr.ru
Nakon Oktobarske revolucije, relativno brzo, već u veljači 1918., nove sovjetske vlasti poručile su kako jednostavno nemaju namjeru vraćati dugove "stare" Rusije, Carske Rusije. Za njih je to bila stvar prošlosti, kao i car Nikola II.

Financijski svijet bio je duboko šokiran te su nove sovjetske vlasti oštro prozvane. Kako i ne bi - velike sile, primjerice Britanija, a još više Francuska, izgubile su ogroman novac od svojih investicija u Rusiji. No, svoj vanjski dug Moskva je jednostavno prestala plaćati, a čini se da za osude nije previše marila. Ne čudi stoga da su zapadne sile, koliko god je bilo moguće, snažno podržale Bijelu armiju protiv Crvene. Građanski rat u Rusiji trajao je do 1923., ali revizija promjene više nije bila moguća - boljševici su dobili rat, a kreditori ostali bez svog novca.

Naravno, moramo se prisjetiti struktura koje su postojale prije no što je Lenjin došao na vlast. Sve je zapravo funkcioniralo "prepoznatljivo". Carska Rusija se u 19. stoljeću poprilično zaduživala na vanjskom tržištu kapitala nastojeći stimulirati rast svoje ekonomije, ali i transformaciju. Podsjetimo, Carska Rusija bila je još uvijek uvelike feudalna zemlja koja je imala ambiciju postati kapitalistička, odnosno proći kroz tranziciju kroz koju su već prošle druge sile. No, za takvo što trebale su im strane investicije - i dobili su ih.

Europska financijska tržišta trebala su Rusiju i Rusija je trebala njih. Ruske vlasti morale su osigurati financije za deficit u svom budžetu, ali to ih je sve poprilično koštalo. Pogledajmo brojke. 1913. godine strani investitori držali su ukupno 49.7% ruskog duga. Pritom su imali vlasništvo na gotovo 100% svih ruskih plinskih polja, 90% rudnika, 50% kemijske i 40% metalurške industrije. Ruski vanjski dug bio je najveći na svijetu u to vrijeme.

Kod koga su se zaduživali? Jedan od glavnih ruskih kreditora bila je Francuska. To vidimo i iz brojki - čak 80% ruskog vanjskog duga bio je u Francuskoj te još 14% u Britaniji.

Ovim zapadnim silama bilo je u interesu da se Rusija razvija jer su znali da će od toga i sami jako dobro zarađivati još dugi niz godina... ali onda se dogodio Prvi svjetski rat, a s njim i širenje nekih "radikalnih ideja", te je sve kulminiralo Oktobarskom revolucijom 1917. koja je na toliko načina "potresla svijet".

Prošlo je više od stoljeća od onda, a ruski pokušaj izbjegavanja kapitalističkog sustava došao je kraju početkom 90-ih godina kada se Sovjetski Savez urušio te su na njegovom teritoriju ostale nove države koje su odmah krenule s tranzicijom iz socijalizma u kapitalizam. Malo je reći da je Zapad bio presretan - napokon je opet došlo vrijeme kada će moći od Rusije profitirati.

I evo nas već u 2022. Sad, po prvi put još od 1918., više od stoljeća kasnije, ponovno se priča o tome da bi Rusija...
Poštovani, riječ je o tekstu starijem od 60 dana te je stoga komentiranje zatvoreno.
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
100 kuna (13,27 €)
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 540 kn  360 kn (47,78 €)  
(mogućnost plaćanja i na rate:
30 kuna mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna (3,98 €)
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.