Analiza: Putin u strateškom trenutku spominje pregovore o ukrajinskoj budućnosti, ali SAD-u ne smeta da se Rusi i Ukrajinci ubijaju, što znači da će Rusija morati prvo prestrašiti Ameriku
Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je tijekom današnjeg dana kako je Rusija spremna razgovarati s Ukrajinom, SAD-om i Europom o budućnosti Ukrajine, no da će Rusija pritom braniti svoje nacionalne interese. Dakako, ovo samo po sebi i nije velika vijest pošto Putin nikad ni nije odbacio mogućnost pregovora, mada se mnogi pitaju koliko je zapravo ovo samo generalno stajalište, a koliko poziv na nešto konkretnije. Naime, već neko vrijeme vlada konsenzus da Putin zapravo ima namjeru čekati na rezultate američkih predsjedničkih izbora koji će se održati iduće godine u studenom te da će tek tada ponuditi nešto konkretno, jasno, ovisno o tome tko bude na vlasti u SAD-u.
"U Ukrajini, oni koji su agresivni prema Rusiji, i u Europi i u Sjedinjenim Državama - žele li oni pregovarati? Neka. Ali mi ćemo to učiniti na temelju naših nacionalnih interesa", rekao je Putin na sastanku čelništva obrane u Moskvi. "Nećemo odustati od onoga što je naše", rekao je Putin te dodao da se Rusija ne namjerava boriti s Europom.
Rusija kontrolira oko 17,5% teritorija koji je bio međunarodno priznat kao dio Ukrajine nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Podsjetimo, Rusija je anektirala Krim 2014., a prošle je godine rekla da su četiri dodatne regije u Ukrajini postale dio Rusije - regije Zaporožje, Herson, Donjeck i Lugansk.
Kad Putin govori o tome da je Rusija spremna pregovarati, ali da neće pritom odustajati od svojih nacionalnih interesa, očito ne otkriva do kraja što to točno znači. Možemo nagađati - znači li to da Rusija neće odustati od kontrole nad svim spomenutim anektiranim regijama (iako osim Krima zapravo niti jednu ukrajinsku regiju ne kontrolira u potpunosti)? Ili pak pod "nacionalne interese" smatra to da Rusija ne može dozvoliti da Ukrajina postane dio zapadne vojne alijanse predvođene SAD-om, odnosno dio NATO saveza? Iz izjava bi se svakako moglo protumačiti da Rusija nije spremna popuštati oko ničega što bi pak značilo da se s njom može pregovarati jedino oko toga da se rat završi onako kako Moskva to želi.
Putin je govorio na sastanku ministarstva obrane na kojem je sudjelovao vojni vrh, uključujući ministra obrane Sergeja Šojgua i generala Valerija Gerasimova, načelnika Glavnog stožera, kao i direktora Federalne sigurnosne službe (FSB) Aleksandra Bortnikova.
Ruske trupe, rekao je Putin, sada imaju inicijativu na bojnom polju. "Nećemo odustati od ciljeva specijalne vojne operacije", rekao je Putin, iako je dodao da je Rusiji potrebna bolja vojna komunikacija, izviđanje, ciljanje i satelitske sposobnosti. Rekao je da ruska obrambena industrija reagira brže od one na Zapadu te da će Rusija nastaviti nadograđivati svoje nuklearne snage i održavati svoju borbenu spremnost na visokoj razini.
Ruska proizvodnja tenkova porasla je od veljače 2022. za 5.6 puta, bespilotnih letjelica za 16.8 puta te topničkih granata za 17.5 puta, rekao je ruski ministar obrane Sergej Šojgu. Također je istaknuo da je Rusija preuzela 490.000 ugovornih i dragovoljnih vojnika 2023. Sljedeće godine Rusija će pokušati povećati te ugovorene snage na 745.000 ljudi.
Ruske snage postavile su 7000 kvadratnih kilometara minskih polja u Ukrajini - neka široka i do 600 metara, zajedno s 1,5 milijuna protutenkovskih barijera te 2000 km protutenkovskih jaraka, naglasio je Šojgu za vrijeme konferencije.
Ruski predsjednik Putin se zatim osvrnuo na ono što je ranije nazvao ruskim nacionalnim interesima te je pritom rekao da za Rusiju ukrajinsko članstvo u NATO-u neće biti prihvatljivo "ni za 10, ni za 20 godina". Drugim riječima, ukrajinsko članstvo u NATO-u za Rusiju je jednostavno neprihvatljivo. To znači da Ukrajina može postati članica NATO-a jedino ako prvo porazi Rusiju na bojnom polju, a nekako se čini da su šanse za to sve manje.
Dakako, uvijek je moguć i onaj scenarij totalne eskalacije gdje bi NATO primio Ukrajinu u svoje članstvo dok se zemlja još uvijek nalazi u aktivnom ratu s Rusijom. U praksi pak to je skoro pa nemoguć scenarij jer bi značio instant eskalaciju do razine rata između Rusije i NATO saveza, a to je gotovo sigurno nuklearni rat.
U isto vrijeme postaje sve jasnije kakvi su to potencijalni pregovori na koje bi Rusija eventualno bila spremna. To bi morali biti pregovori na temelju kojih bi se Ukrajina, nekako, obvezala da neće nipošto i ni u kojem slučaju postati NATO članica. Jasno, Ukrajina sama ni ne može dati takvo obećanje jer se ne tiče samo nje već i onih koji bi je pokušali uvući u takvo članstvo. Zato Putin možda i napominje kako je Rusija spremna razgovarati o Ukrajini s Ukrajinom, ali i SAD-om i Europom. Drugim riječima, Rusija daje do znanja da ovaj rat može završiti jedino na način da SAD i Europa budu akteri koji će Rusiji garantirati da Ukrajina neće postati NATO članica.
Jasno, u praktičnom smislu to bi značilo da se cijela priča vraća natrag u kasnu 2021. kad je Rusija Zapadu izdala ultimatum dajući im do znanja da će se ili odustati od bilo kakve ideje ukrajinskog članstva u NATO-u ili će Rusija pokrenuti vojnu invaziju na Ukrajinu. Dakako, Zapad je tada ruski sigurnosni zahtjev odbacio i nekoliko mjeseci kasnije uslijedila je ruska vojna invazija koja i dalje traje.
Putin bi mogao uskoro, negdje tijekom iduće godine (možda i prije američkih predsjedničkih izbora), staviti na stol novu verziju ruskog ultimatuma. U ovom slučaju ponovno će se tražiti da se odustane od ukrajinskog NATO članstva, a ruska prijetnja sad će biti kretanje dalje s osvajanjem ukrajinskog teritorija. Dakle - da bi se okončao rat, Rusija će tražiti da se odustane od NATO-a i da se prihvati (de jure ili de facto) ruska kontrola nad trenutačno osvojenim ukrajinskim teritorijem. U protivnom Rusija će ići dalje s osvajanjem Ukrajine, a to znači možda i prema ideji da potpuno asimilira cijeli teritorij današnje Ukrajine. Jasno, to bi moglo potrajati, no uz slabljenje zapadne vojne i financijske potpore za Ukrajinu možda i ne toliko koliko se ranije mislilo.
Linije bojišnice na kojima su se Ukrajina i njezini saveznici nadali ljetnom proboju sada predstavljaju po Kijev sumornu i mračnu zimu te rusko oživljavanje i rastuće gubitke na ukrajinskoj strani.
"Kako mi u vojsci volimo reći, plan je bio dobar na papiru, ali smo zaboravili na rovove", našalio se Ihor, zapovjednik 15. zbora narodne garde, u razgovoru za CNN duboko u zapovjednom mjestu u Orihivu, u južnoj Ukrajini.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.