Analiza - preko tragedije do dalekometnih udara na Rusiju: Masakr u Poltavi i ubrzanje novih mogućnosti za Ukrajinu

Grad Poltava, smješten u središnjoj istočnoj Ukrajini, suočio se s jednim od najrazornijih napada od početka ruske invazije.
Najmanje 50 ljudi je ubijeno, a 271 ranjeno kada je Rusija u utorak s dvije balističke rakete pogodila vojni institut u središnjem ukrajinskom gradu Poltavi, kako javlja Reuters.
Ukrajinske kopnene snage priopćile su da je ubijeno vojno osoblje.
Nisu precizirali koliko je žrtava bilo iz oružanih snaga. "Zapovjedništvo kopnenih snaga provodi istragu kako bi utvrdilo je li učinjeno dovoljno da se zaštite životi i zdravlje vojnika u objektu", stoji u priopćenju, prema Reutersu.

Ukrajinski mediji izvjestili su da je napad ciljao civilno područje, uključujući zgradu obrazovne institucije i obližnju bolnicu, te je izazvao je šok i osudu širom zemlje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je napad i izrazio suosjećanje s obiteljima žrtava, nazivajući ga "strašnim danom za Poltavu". On je također istaknuo da se radi o ciljanom napadu na civilno stanovništvo i infrastrukturu, što "samo dodatno potvrđuje brutalnost ruske vojne strategije".

Poltava, grad s više od 300.000 stanovnika, ima bogatu povijest koja seže stoljećima unazad. Povijesno je najpoznatija po bitci kod Poltave 1709. godine, koja je bila ključni događaj u Velikom sjevernom ratu. U toj bitci, ruski car Petar Veliki porazio je švedsku vojsku pod vodstvom kralja Karla XII., što je označilo početak uspona Rusije kao velike europske sile. Grad je također bio značajan tijekom sovjetskog razdoblja, kada je bio industrijski i kulturni centar u Ukrajinskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici.

Iako Poltava nije bila na prvoj liniji sukoba kao neki drugi ukrajinski gradovi poput Mariupolja, Harkova ili Zaporožja, grad i šira regija postali su meta ruskih raketnih napada tijekom posljednjih mjeseci. Ranije ovog ljeta, Rusija je ciljala vojni aerodrom u regiji Poltave, tvrdeći da su tamo uništili ukrajinske ratne avione. Međutim, današnji napad je pogodio civilno područje, djelomično uništivši zgradu i zatrpavši ljude ispod ruševina, navode ukrajinski izvori.

Regionalni vođa Poltave, Filip Pronin, proglasio je tri dana žalosti za žrtvama napada pozivajući građane da daju krv kako bi pomogli ozlijeđenima. Spasilačke ekipe nastavile su raditi na mjestu napada, spašavajući 25 osoba, od kojih je 11 bilo zarobljeno ispod ruševina.

Ovaj napad dolazi u trenutku kada se situacija na bojištu u Ukrajini pogoršava. Ukrajinske snage suočavaju se s intenzivnim bombardiranjem, dok ruske trupe nastavljaju svoju ofenzivu na nekoliko frontova. Istovremeno, ukrajinska vojska izvještava o uspješnim napadima na ruske ciljeve, uključujući nedavni upad u rusku regiju Kursk, što je prvi takav događaj od Drugog svjetskog rata.

Napad na Poltavu, grad koji je do sada relativno mirno prolazio kroz rat, označava novu fazu u sukobu, gdje nijedan dio Ukrajine više nije siguran od ruskih napada.

Pitanje se sad postavlja kakve će biti posljedice ovog napada u konkretnom ratnom, ali i političkom smislu. Podsjetimo, napad dolazi u trenutku dok se intenzivno raspravlja o mogućnosti da bi Zapad mogao dozvoliti Ukrajini izvođenje napada duboko u ruskom teritoriju koristeći se zapadnim raketnim naoružanjem.

Dakako, ovo je posljednja u nizu "tabu tema" koje padaju jedna za drugom. Inkrementalno ukrajinski zapadni saveznici dozvoljavaju i šalju ukrajinskim snagama sve više i više. Uzorak se ponavlja od početka rata. Kijev traži neko naprednije naoružanje, ali na Zapadu postoji otpor koji se pak uvelike svodi na to da nisu sigurno kakva će biti ruska reakcija.

Nakon nekog vremena Zapad zaključuje da ruska reakcija neće biti značajna. Do tog zaključka dolaze ili protokom vremena, osluškujući rusku reakciju dok se prijedlog sve češće spominje u medijima. Drugi način je da se neka situacija iskoristi kao katalizator. U tom smislu ovaj masakr u Poltavi je "idealan" - Zapad nakon ovog može reći da unatoč oprezu nemaju druge opcije nego dati Ukrajini veće mogućnosti vidjevši posljedice na terenu.

Iz te perspektive ispada da Kijev na neki način ovisi o ovakvim katastrofalnim situacijama jer one im otvaraju vrata prema novim mogućnostima.

SAD je blizu postizanja dogovora o isporuci krstarećih projektila dugog dometa Ukrajini koji bi mogli dosegnuti duboko unutar Rusije, ali Kijev će morati pričekati nekoliko mjeseci dok SAD ne riješi tehničke probleme prije bilo kakve isporuke, izjavili su američki dužnosnici. U paketu oružja očekuje se uključivanje Joint Air-to-Surface Standoff Missiles (JASSM), no konačna odluka još nije donesena.

Uvođenje JASSM projektila u ukrajinski arsenal moglo bi značajno promijeniti strateški pejzaž sukoba, stavljajući znatan dio zapadne Rusije unutar dosega precizno vođenih projektila. Vojni analitičari ističu da bi JASSM - koji je nevidljiv za radare i može pogoditi ciljeve na većim udaljenostima od većine drugih projektila u trenutnom ukrajinskom arsenalu - mogao natjerati Rusiju da povuče svoje logističke baze i skladišta daleko iza fronta, što bi kompliciralo njihove ofenzivne operacije i potencijalno pružilo Ukrajini stratešku prednost.

Ako bi se lansirali iz blizine ukrajinske granice s Rusijom, ovi projektili mogli bi pogoditi vojne instalacije u ruskim gradovima poput Voronježa i Brijanska. Na jugu, projektili bi mogli biti korišteni za napade na zračne luke ili mornaričke baze na Krimu. JASSM projektili omogućili bi Ukrajini da gađa ciljeve na oko 300 km unutar Rusije, uključujući najmanje 30 zračnih baza koje Rusija koristi za lansiranje napada.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.