X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  540 kn  360kn!
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 5 od 5
Preostalo vremena: 00:59:01
Akcija traje do 11:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

24. travnja 1915: Dan sjećanja na Armenski genocid - holokaust kojeg svijet i dalje slabo pamti, a počinitelj ignorira, započeo je jedne noći odvođenjem armenskih intelektualca... nakon njih krenula je kampanja eliminacije i cijelog jednog naroda

PIŠE:
Objavljeno:
Armenski genocid bio je masovni pokolj armenskog naroda na prostoru današnje Turske prema kojem je i skovana riječ "genocid", od strane poljskog odvjetnika Raphaela Lemkina.

Sve je zapravo počelo na današnji dan, 24. travnja 1915. godine, bila je nedjelja i ostat će u armenskom sjećanju zapamćena pod nazivom "Crvena nedjelja". Naime, na današnji dan krenula je velika deportacija armenskih intelektualaca i drugih istaknutih članova armenske zajednice na prostoru Otomanskog carstva, odnosno današnje Turske. Armenski intelektualci, njih 235 do 270, uhićeno je tijekom noći u Konstantinopolu (današnji Istanbul) te su prebačeni u prihvatne centre u Angoru (današnja Ankara). Naredbu je izdao ministar unutarnjih poslova Talaat Pasha. Iz prihvatnih centara su tada odvedeni u razne dijelove Otomanskog carstva te su većina u konačnici smaknuti.

Cilj je bio nešto što povjesničari nazivaju "udarac kojim se obezglavljuje", u ovom slučaju armenski narod se željelo lišiti njegovog vodstva i šanse za otpor. Danas se 24. travanj obilježava kao Dan sjećanja na Armenski genocid.No, što se zapravo dogodilo? Koji su povijesni faktori doveli do ovakvog strašnog zločina koji je, mora se i to reći, još uvijek u drugom planu kada je riječ o masovnim stradavanjima nekog naroda.

Moramo se, dakako, vratiti natrag u povijest. Kao prvo spomenimo to kako su Armenci zapravo najstariji kršćanski narod na svijetu. Kraljevina Armenija usvojila je kršćanstvo kao službenu religiju još u četvrtom stoljeću.

No, veliko Armensko carstvo kroz stoljeća se smanjivalo i u konačnici su prostor zauzele nove velike sile. Između 16. i 19. stoljeća tradicionalna domovina Armenaca došla je pod kontrolu dva nova, međusobno konkurentna, carstva - Otomansko i Perzijsko. Jedan dio, Istočnu Armeniju, do sredine 19-og stoljeća zauzela je Rusija. No, izuzev ovog dijela, u konačnici je većina armenskog prostora pala pod Otomansko carstvo.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata nad Armencima je proveden sistematski genocid te su od onda raseljeni diljem svijeta. Po završetku Prvog svjetskog rata, 1918., osnovana je prva Armenska republika, no bila je okružena neprijateljima sa svih strana i to je dovelo do njene "sovjetizacije" već 1920. Od 1922. pa do 1991. Armenija će biti dio SSSR-a te tek onda, nakon 600 godina čekanja, nastaje moderna i nezavisna Armenija.

Vratimo se sada u najgori period. Od travnja 1915. traje veliki progon armenskog naroda u sklopu tadašnjeg Otomanskog carstva te će se nastaviti, različitim intenzitetom, sve do 1923. kada je Otomansko carstvo već propalo, a na njegovim ruševinama je nastala današnja Turska. Do 1923. kompletna armenska populacija na prostoru Anatolije potpuno je nestala.

Kako i znamo, Otomanskim carstvom vladali su Turci koji su pokorili veliki teritorij diljem Zapadn...
Poštovani, riječ je o tekstu starijem od 60 dana te je stoga komentiranje zatvoreno.
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
100 kuna
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 540 kn  360 kn  
(mogućnost plaćanja i na rate:
30 kuna mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.