Podzemne vode

18:4328.10.2026.

Slovenija

Spor oko Save

Hrvatska se protivi slovenskoj hidroelektrani Mokrice zbog mogućeg ugrožavanja pitke vode Zagreba

Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša usprotivilo se izgradnji hidroelektrane Mokrice na Savi, približno 450 metara od slovenske granice s Hrvatskom, upozoravajući na moguće posljedice za podzemne vode iz kojih se opskrbljuje Zagreb. U dopisu slovenskim vlastima, poslanom tijekom ljeta, Ministarstvo navodi da bi nova brana mogla dodatno produbiti riječno korito, smanjiti razinu podzemnih voda i ugroziti zaštićena staništa nizvodno. Slovenska ministrica okoliša Polona Rifelj prošlog je tjedna najavila ponovno pokretanje postupka kojim bi se utvrđivalo ima li javna korist proizvodnje električne energije prednost pred zaštitom prirode. Slovensko ministarstvo ističe da Hrvatska ima pravo sudjelovati u prekograničnim konzultacijama, ali ne i pravo veta na projekt.

Krka kao posljednji saveznik Save: zašto običan riječni šljunak može biti važniji nego što mislimo

Rijeka ne prenosi samo vodu. Sa sobom nosi pijesak, šljunak i drugi sediment koji neprestano mijenja i obnavlja njezino korito. Kada hidroelektrane zadržavaju taj materijal u akumulacijama, nizvodno nastaje neobičan problem: voda nastavlja odnositi sediment, ali ga iz uzvodnog dijela rijeke više ne dolazi dovoljno da nadoknadi gubitak. Korito se može postupno produbljivati, a s padom njegove razine može se snižavati i podzemna voda u okolnim šljunčanim slojevima. Upravo su takvi vodonosnici važni za opskrbu Zagreba pitkom vodom.

U ovoj priči posebno je zanimljiva slovenska Krka. Ona se u Savu ulijeva nizvodno od hidroelektrane Brežice, trenutačno posljednje brane u slovenskom lancu. Njezin dotok dosad je, prema upozorenjima hrvatskih organizacija za zaštitu okoliša, djelomično ublažavao negativne učinke uzvodnih hidroelektrana. Planirane Mokrice nalazile bi se ispod tog ušća, pa bi nova akumulacija obuhvatila i dionicu na kojoj Krka danas pridonosi prirodnom riječnom režimu.

Problem pritom nije samo teorijski. Prema podacima koje je iznijelo hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša, zbog podlokavanja obala Save već je bilo potrebno obnoviti 2,4 kilometra zaštitnih građevina koje su dio sustava obrane od poplava. Hrvatska strana taj problem povezuje s djelovanjem postojećih hidroelektrana. Spor oko Mokrica tako otvara šire pitanje koje se lako izgubi u raspravama o megavatima i obnovljivim izvorima energije: rijeci je za njezinu stabilnost potreban i materijal koji teče zajedno s vodom. Šljunak nema veliku političku težinu, ali njegov nedostatak može imati vrlo konkretne posljedice.

Izvor priloga

Izvori:N1 Slovenija N1 Hrvatska - Uloga Krke, prijenos sedimenta i sanacija 2,4 kilometra zaštitnih građevina Delo / STA - Slovenski postupak odlučivanja i hrvatska upozorenja o eroziji Save

Anketa

Što bi trebalo prevagnuti u sporu Hrvatske i Slovenije oko hidroelektrane Mokrice?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

Hidroelektrana Mokrice Ministarstvo zaštite okoliša Podzemne vode Polona Rifelj

Najnovije

Hrvatska se protivi slovenskoj hidroelektrani Mokrice zbog mogućeg ugrožavanja pitke vode Zagreba

Što bi trebalo prevagnuti u sporu Hrvatske i Slovenije oko hidroelektrane Mokrice?

Nema vijesti za odabrani prikaz.

Nastavak kronologije

Postavke prikaza

Video

Karta

Postavke kolačića