Kineska središnja banka

Kineska središnja banka objavila je da je ukupno stanje društvenog financiranja krajem listopada dosegnulo 469,16 bilijuna juana, 7,2 posto više nego godinu ranije. Pritom je vrijednost državnih obveznica porasla 14,4 posto, na 106,41 bilijun juana, dok su bankovni krediti realnom gospodarstvu povećani samo 4,6 posto, na 279,31 bilijun. Udio tih kredita u ukupnom financiranju smanjen je za 1,5 postotnih bodova, na 59,5 posto, dok je udio državnih obveznica porastao na 22,7 posto. Podaci pokazuju da se struktura financiranja kineskog gospodarstva pomiče prema državnom dugu, uz znatno sporiji rast izravnog bankovnog kreditiranja poduzeća i stanovništva.

Kineska središnja banka odlučila je od 15. studenoga povećati obveznu stopu deviznih rezervi financijskih institucija s četiri na šest posto, nastojeći usporiti dugotrajno jačanje juana. Prema Reutersovom izračunu, mjera će iz financijskog sustava povući približno 24 milijarde dolara devizne likvidnosti. Juan je nakon objave oslabio do 0,37 posto prema dolaru, na 6,6728 juana za dolar, što je njegova najniža vrijednost od 23. listopada. Kineska valuta ove je godine ojačala više od pet posto, potaknuta snažnim izvozom i trgovinskim viškovima, a pojedini analitičari smatraju da nova mjera neće biti dovoljna za preokret tog trenda.