Tema u Perpetuumu

Gordan Grlić Radman

06:5829.10.2026.

Hrvatska

Milatović upozorio da pregovori s Hrvatskom ne smiju ugroziti državne interese Crne Gore

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović poručio je da pristupanje Crne Gore Europskoj uniji ne bi smjelo postati sredstvo za rješavanje bilateralnih sporova na njezinu štetu. Govoreći u Herceg Novom, naglasio je da ne sudjeluje u pregovorima sa Zagrebom te da odgovornost za njihov ishod snosi vlada u Podgorici. Kritizirao je pojedine izjave hrvatskih dužnosnika, posebno šefa diplomacije Gordana Grlića Radmana, ocijenivši da nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa. Među otvorenim pitanjima nalaze se pomorsko razgraničenje, ratno nasljeđe i hrvatski imovinski zahtjevi. Milatović očekuje potpisivanje pristupnog sporazuma s EU-om u proljeće ili ljeto 2027. godine.

Podmornice na površini i granica koja je "privremena" već gotovo 24 godine

Kada su 10. prosinca 2002. hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i njegov jugoslavenski kolega Goran Svilanović potpisali sporazum na graničnom prijelazu Konfin, promatračima Ujedinjenih naroda ostalo je samo pet dana do završetka misije na Prevlaci. Dvije države nisu tada dogovorile konačnu granicu, nego nešto praktičnije - pravila koja će spriječiti nove incidente na strateški osjetljivom ulazu u Bokokotorski zaljev. Kopno Prevlake stavljeno je pod hrvatsku upravu, dok je za dio okolnog mora uspostavljen poseban režim koji je predvidio čak i zajedničku policijsku posadu na brodu.

Najzanimljiviji detalji nalaze se u vojnim odredbama sporazuma. Ratnim brodovima tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zabranjeno je izvođenje vježbi, demonstriranje sile, zaustavljanje i sidrenje u određenim dijelovima prilaza zaljevu. Podmornice su tim područjem morale prolaziti na površini. Hrvatska se obvezala na demilitarizaciju područja u dubini pet kilometara od Konfina, a jugoslavenska strana tri kilometra. Bio je to vrlo konkretan način da se ratno nasljeđe pretvori u pravila svakodnevnog suživota, bez prethodnog odgovora na pitanje gdje bi trajna državna granica trebala prolaziti.

Kada je Crna Gora 2006. postala neovisna, naslijedila je taj privremeni aranžman. Problem je što privremeno rješenje traje gotovo 24 godine. Hrvatska i dalje upravlja Prevlakom, ali konačno razgraničenje, uključujući morski prostor, nije ugovoreno. Sporazum koji je nekoć omogućio mirno povlačenje međunarodnih promatrača tako je nadživio brojne vlade u Zagrebu i Podgorici. Njegova je neobičnost upravo u tome što je dovoljno dobro funkcionirao da se konačna odluka mogla odgađati desetljećima - sve dok neriješena granica nije postala i pitanje crnogorskog pristupanja Europskoj uniji.

Izvor priloga

Izvori:HRT / Hina Index.hr - Potpisan protokol o Prevlaci, 10. prosinca 2002.Morski HR - Tekst i analiza Protokola o Prevlaci Radio Slobodna Evropa - Hrvatski zahtjevi prema Crnoj Gori i pitanje granice, 15. listopada 2026.

Anketa

Treba li Hrvatska koristiti pristupne pregovore Crne Gore s EU-om za rješavanje međusobnih sporova?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

Europska unija Gordan Grlić Radman Jakov Milatović

11:0520.10.2026.

Hrvatska

Grlić Radman prvi hrvatski ministar u službenom posjetu Kambodži, najavljena suradnja u razminiranju

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman sastao se u Phnom Penhu s kambodžanskim kraljem Norodomom Sihamonijem i premijerom Hunom Manetom, postavši prvi hrvatski ministar koji je službeno posjetio tu zemlju. Razgovori su obuhvatili jačanje trgovine, ulaganja i političkih odnosa, u godini kada dvije države obilježavaju tri desetljeća diplomatskih veza. Hrvatska namjerava ponuditi i iskustvo u razminiranju Kambodže, u kojoj su nakon dugogodišnjih ratova ostale velike količine neeksplodiranih mina. Posjet je dio nastojanja Zagreba da proširi gospodarsku i diplomatsku prisutnost u jugoistočnoj Aziji.

Kambodža već podučava druge kako uklanjati mine - čak su i Ukrajinci ondje dolazili na obuku

Postoji zanimljiv obrat u priči o hrvatskom iskustvu koje se nudi Kambodži: ta zemlja odavno nije samo primatelj međunarodne pomoći, nego i učitelj drugima. U siječnju 2023. petnaest ukrajinskih stručnjaka za razminiranje stiglo je na obuku u Kambodžu. Domaći instruktori pokazivali su im uporabu naprednog japanskog sustava za otkrivanje mina, a program je uključivao i obilazak minskih polja u pokrajini Battambang. Kambodža je prethodnih godina poslala nekoliko tisuća svojih stručnjaka na misije Ujedinjenih naroda u Africi i na Bliskom istoku.

To znanje rođeno je iz goleme tragedije. Nakon gotovo tri desetljeća ratova Kambodža je ostala među najzagađenijim zemljama svijeta kada je riječ o minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima. Prema podacima koje su kambodžanske vlasti iznijele tijekom hrvatskog posjeta, od 1992. očišćeno je više od 3500 četvornih kilometara zemljišta i uništeno više od četiri milijuna eksplozivnih sredstava. Ipak, cilj oslobađanja zemlje od posljedica takvog zagađenja pomaknut je sve do 2035. godine.

Hrvatska u ovu suradnju ulazi s drukčijim, ali jednako važnim iskustvom. Nakon 31 godine rada ispunila je svoje obveze razminiranja prema Ottawskoj konvenciji, uz približno 107.000 uništenih mina. Kambodžanske vlasti upravo završetak tog dugotrajnog procesa smatraju posebno vrijednim hrvatskim doprinosom. Tako se susreću dvije zemlje čije su ratne tragedije stvorile stručnost koju danas mogu ponuditi svijetu: jedna je uspjela dovršiti veliki posao, a druga ga još uvijek obavlja i pritom već godinama podučava druge.

Izvor priloga

Izvori:Hina / N1 Hrvatska Associated Press - Cambodian experts begin training Ukrainian deminers Agence Kampuchea Presse - Cambodia, Croatia Join Hands on Mine Action Innovation Cambodianess - Cambodia, Croatia Foster Demining Cooperation

Gordan Grlić Radman Hun Manet Kambodža Norodom Sihamoni razminiranje

04:4413.10.2026.

Hrvatska

Grlić Radman iznio hrvatske uvjete u pristupnim pregovorima Crne Gore s EU-om

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u Luxembourgu da Hrvatska ne blokira pristupne pregovore Crne Gore, ali traži napredak u otvorenim pitanjima. Među njima je naveo potragu za 14 nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločina, povrat imovine Hrvatima u Crnoj Gori i odštetu zatočenicima logora Morinj. Ponovno je otvorio i pitanje vojne imovine, uključujući školski brod Jadran. Crna Gora istoga dana zatvara tri pregovaračka poglavlja.

Izvor:HRT

Anketa

Treba li napredak Crne Gore prema EU-u uvjetovati rješavanjem otvorenih pitanja s Hrvatskom?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

Gordan Grlić Radman školski brod Jadran

23:2412.10.2026.

Hrvatska

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi u petak dolazi u Zagreb

Wang Yi boravit će 16. listopada u službenom posjetu Hrvatskoj i sastati se s ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom, objavilo je hrvatsko ministarstvo. Najavljeni su razgovori o trgovinskoj i gospodarskoj suradnji te međunarodnim pitanjima. Među temama će biti i mogućnosti koje otvara nova zračna linija Peking - Bukurešt - Zagreb.

Izvor:tportal / Hina

Gordan Grlić Radman Wang Yi

Nastavak kronologije

05:5909.10.2026.

Crna Gora

Zagreb pojasnio iznos od 2,7 milijardi dolara u sporu s Crnom Gorom o vojnoj imovini

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da iznos od 2,7 milijardi dolara predstavlja procjenu vrijednosti vojne imovine bivše države, a ne novi zahtjev upućen Crnoj Gori. Hrvatski diplomatski izvor također tvrdi da Zagreb nije iznio nova potraživanja, dok crnogorski ministar obrane Dragan Krapović kaže da Podgorica nije zaprimila dokument sa zahtjevom za taj iznos. Pitanje imovine, uključujući školski brod "Jadran", na dnevnom je redu razgovora dviju država u Zagrebu 9. listopada.

Za jedra Jadrana najviše su skupljali kontinentalci

Među zanimljivijim dokumentima o nastanku "Jadrana" nalazi se popis prikupljenih priloga. Pomorska organizacija "Jadranska straža" pokrenula je akciju kako bi mornarica Kraljevine Jugoslavije dobila školski jedrenjak, a među njezinim odborima prednjačili su gradovi bez morske obale. Sarajevo je prikupilo 310.850 dinara, Veliki Bečkerek, današnji Zrenjanin, 190.000, Beograd 150.000, a Novi Sad 135.630. Splitski odbor prikupio je 32.203 dinara.

Zamisao je bila da brod postane dar stanovništva mornarici. Organizirana je čak i posebna lutrija, ali ukupno prikupljenih približno milijun dinara nije pokrilo ni osminu cijene. Najveći dio preostalog novca osiguralo je Ministarstvo vojske i mornarice, a prilog je dao i kralj Aleksandar. Jedrenjak je projektirao hrvatski inženjer Josip Škarica, izgrađen je u Hamburgu, u srpnju 1933. stigao je u Tivat, a u rujnu svečano predan mornarici u Splitu. Njegova povijest povezuje više mjesta nego što ih stane u današnji bilateralni spor - uključujući Sarajevo, čiji je odbor za morska jedra prikupio gotovo deset puta više od splitskog.

Izvor priloga

Izvori:Vijesti / MINA Vijesti / Beta Vijesti: 85 godina Jadrana

Dragan Krapović Gordan Grlić Radman školski brod Jadran

05:5002.10.2026.

Crna Gora

Grlić Radman: Hrvatska od Crne Gore potražuje vojnu imovinu vrijednu više od 2,7 milijardi dolara

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je da spor oko školskog broda "Jadran" nije jedino otvoreno pitanje vojne imovine između Zagreba i Podgorice. Tvrdi da Hrvatska raspolaže dokumentacijom o imovini iz sukcesije vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara koju će zahtijevati od Crne Gore. Dodao je da pristupna poglavlja zemlje kandidata treba pažljivo razmotriti, premda poriče da Hrvatska usporava crnogorski put prema EU-u.

Kad je "Jadran" služio kao most u Veneciji

Jedrenjak oko kojeg se danas spore dvije države jednom je bio sveden na prijelaz preko venecijanskog kanala. Talijani su ga zaplijenili 1941. i koristili kao školski brod pod imenom "Marco Polo". Nakon kapitulacije Italije 1943. ostao je u Veneciji, bez održavanja i izložen pljački. Prema povijesnom prikazu Luke Kotor, kraj rata dočekao je jedva plutajući, služeći kao most.

Na zahtjev jugoslavenske vlade vraćen je i dotegljen u Tivat. Obnova je počela u travnju 1947., glavni radovi završili su u prosincu 1948., a već 1949. ponovno je bio spreman za plovidbu, u sastavu vojnopomorskog školskog centra u Divuljama. Prije današnjeg pitanja kome pripada, radnici i posada morali su riješiti mnogo opipljivije: može li se od opljačkane olupine ponovno napraviti brod za obuku pomoraca.

Izvor priloga

Izvori:Vijesti Luka Kotor: Školski brod Jadran

Anketa

Treba li Hrvatska spor oko vojne imovine povezivati s pristupanjem Crne Gore EU-u?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

Crnogorska vlada Gordan Grlić Radman

22:1028.09.2026.

Hrvatska

Grlić Radman u Torontu razgovarao o ulaganjima i podržao bližu suradnju EU-a i Kanade

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman sastao se u nedjelju s predstavnicima Kanadsko-hrvatske gospodarske komore radi jačanja trgovine i ulaganja, objavila je Vlada u ponedjeljak. Kao područja moguće suradnje izdvojio je energetiku, informacijske tehnologije, umjetnu inteligenciju, turizam i prehrambenu industriju. Podržao je gospodarsko povezivanje Europske unije i Kanade, podsjetivši da je Hrvatska među prvim članicama ratificirala njihov trgovinski sporazum CETA.

Izvor:Vlada Republike Hrvatske / Hina

CETA Europska unija Gordan Grlić Radman Kanada Kanadsko-hrvatska gospodarska komora

20:2927.09.2026.

Hrvatska

Grlić Radman u Kanadi, predviđeni razgovori o povratku ukrajinske djece i zarobljenika

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman u nedjelju se u Montrealu sastao s hrvatskom zajednicom i poručio da će Vlada nastaviti podupirati njezino povezivanje s Hrvatskom, javlja Hina. Tijekom posjeta Kanadi, koji traje do 28. rujna, u Torontu bi trebao sudjelovati na međunarodnoj konferenciji o povratku ukrajinske djece, zatočenih civila i ratnih zarobljenika. Predviđeni su i sastanci s kanadskom ministricom vanjskih poslova Anitom Anand te predsjednikom Kanadsko-ukrajinskog kongresa Paulom Grodom.

Izvor:N1 / Hina

Diplomacija Gordan Grlić Radman Kanada Ratni zarobljenici

Prikazani su svi događaji za ovaj odabir.

O izvorima i perspektivama

Svaki sažetak povezan je s izvorom. Oznaka perspektive, gdje je dostupna, opisuje pristup izvora, ali sama po sebi ne potvrđuje točnost pojedine tvrdnje.

Gordan Grlić Radman

Najnovije

Milatović upozorio da pregovori s Hrvatskom ne smiju ugroziti državne interese Crne Gore

Treba li Hrvatska koristiti pristupne pregovore Crne Gore s EU-om za rješavanje međusobnih sporova?

Grlić Radman prvi hrvatski ministar u službenom posjetu Kambodži, najavljena suradnja u razminiranju

Grlić Radman iznio hrvatske uvjete u pristupnim pregovorima Crne Gore s EU-om

Treba li napredak Crne Gore prema EU-u uvjetovati rješavanjem otvorenih pitanja s Hrvatskom?

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi u petak dolazi u Zagreb

Nema vijesti za odabrani prikaz.

Nastavak kronologije

Zagreb pojasnio iznos od 2,7 milijardi dolara u sporu s Crnom Gorom o vojnoj imovini

Grlić Radman: Hrvatska od Crne Gore potražuje vojnu imovinu vrijednu više od 2,7 milijardi dolara

Treba li Hrvatska spor oko vojne imovine povezivati s pristupanjem Crne Gore EU-u?

Grlić Radman u Torontu razgovarao o ulaganjima i podržao bližu suradnju EU-a i Kanade

Grlić Radman u Kanadi, predviđeni razgovori o povratku ukrajinske djece i zarobljenika

Postavke prikaza

Video

Karta

Postavke kolačića