29.10.2026. 06:58
Milatović upozorio da pregovori s Hrvatskom ne smiju ugroziti državne interese Crne Gore
advance.hr · Perpetuum
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović poručio je da pristupanje Crne Gore Europskoj uniji ne bi smjelo postati sredstvo za rješavanje bilateralnih sporova na njezinu štetu . Govoreći u Herceg Novom, naglasio je da ne sudjeluje u pregovorima sa Zagrebom te da odgovornost za njihov ishod snosi vlada u Podgorici . Kritizirao je pojedine izjave hrvatskih dužnosnika, posebno šefa diplomacije Gordana Grlića Radmana, ocijenivši da nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa. Među otvorenim pitanjima nalaze se pomorsko razgraničenje, ratno nasljeđe i hrvatski imovinski zahtjevi. Milatović očekuje potpisivanje pristupnog sporazuma s EU-om u proljeće ili ljeto 2027. godine.
Kada su 10. prosinca 2002. hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i njegov jugoslavenski kolega Goran Svilanović potpisali sporazum na graničnom prijelazu Konfin, promatračima Ujedinjenih naroda ostalo je samo pet dana do završetka misije na Prevlaci. Dvije države nisu tada dogovorile konačnu granicu, nego nešto praktičnije - pravila koja će spriječiti nove incidente na strateški osjetljivom ulazu u Bokokotorski zaljev. Kopno Prevlake stavljeno je pod hrvatsku upravu, dok je za dio okolnog mora uspostavljen poseban režim koji je predvidio čak i zajedničku policijsku posadu na brodu.
Najzanimljiviji detalji nalaze se u vojnim odredbama sporazuma. Ratnim brodovima tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zabranjeno je izvođenje vježbi, demonstriranje sile, zaustavljanje i sidrenje u određenim dijelovima prilaza zaljevu. Podmornice su tim područjem morale prolaziti na površini. Hrvatska se obvezala na demilitarizaciju područja u dubini pet kilometara od Konfina, a jugoslavenska strana tri kilometra. Bio je to vrlo konkretan način da se ratno nasljeđe pretvori u pravila svakodnevnog suživota, bez prethodnog odgovora na pitanje gdje bi trajna državna granica trebala prolaziti.
Kada je Crna Gora 2006. postala neovisna, naslijedila je taj privremeni aranžman. Problem je što privremeno rješenje traje gotovo 24 godine. Hrvatska i dalje upravlja Prevlakom, ali konačno razgraničenje, uključujući morski prostor, nije ugovoreno. Sporazum koji je nekoć omogućio mirno povlačenje međunarodnih promatrača tako je nadživio brojne vlade u Zagrebu i Podgorici. Njegova je neobičnost upravo u tome što je dovoljno dobro funkcionirao da se konačna odluka mogla odgađati desetljećima - sve dok neriješena granica nije postala i pitanje crnogorskog pristupanja Europskoj uniji.
Izvor priloga
Treba li Hrvatska koristiti pristupne pregovore Crne Gore s EU-om za rješavanje međusobnih sporova?
Ukupno glasova: 0
Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom
Pogledaj sve iz kanala — Hrvatska
O sustavu advance Perpetuum. Perpetuum kontinuirano pretražuje izvore, RSS kanale i druga mjesta objave informacija kako bi vam što brže donio važne vijesti. Uz sadržaj navodimo izvor ili referencu te ga nastojimo filtrirati i razvrstati prema procijenjenim perspektivama. Riječ je prvenstveno o prijenosu i sažimanju tuđih objava: navedene tvrdnje nisu uvijek neovisno potvrđene, pa njihovu točnost treba uzeti s određenom rezervom.
Rasprava