AETP

09:2629.10.2026.

Slovenija

Slovenska inspekcija priznala nepravilnosti na farmi kokoši, ali neće pokrenuti prekršajni postupak

Slovenska Uprava za sigurnost hrane potvrdila je nepravilnosti na farmi kokoši Repar u Kamniku pod Krimom, nakon što je organizacija za zaštitu životinja AETP objavila snimke uginulih kokoši, prljavštine i razbijenih jaja. Inspekcija je utvrdila prevelik broj životinja u tri kaveza i nedostatak propisanih prečki za odmor, ali tvrdi da tijekom nenajavljenog nadzora nije zatekla uvjete kakvi se vide na snimkama. Nepravilnosti su, prema nadležnima, uklonjene do kontrolnog pregleda 22. listopada, zbog čega nije pokrenut prekršajni postupak. Uprava također smatra da utvrđeno stanje nije ugrozilo sigurnost jaja.

Kako su snimke s jedne farme promijenile zakon, a nove snimke sada pokušavaju spriječiti povratak na staro

Ova slovenska priča ima neobičnu političku povijest. U siječnju 2025. organizacija AETP objavila je skrivene snimke s farme Kaučič kod Gornje Radgone. Reakcija je bila dovoljno snažna da tadašnja vlada Roberta Goloba, koja prvotno nije planirala zabranu takvog uzgoja, promijeni prijedlog zakona. Parlament je u srpnju 2025. izglasao zabranu držanja kokoši nesilica u obogaćenim kavezima, s početkom primjene 2029. godine. Samo godinu poslije nova vlada Janeza Janše predlaže pomicanje roka na 2035. godinu. I opet se pojavljuju skrivene snimke, ovog puta s farme Repar. Ista aktivistička metoda koja je pomogla stvoriti zakon sada se koristi kako bi se spriječilo njegovo odgađanje.

No postoji i manje očit gospodarski paradoks. Prema podacima Europske komisije za 2025., samo 14,8 posto registriranih slovenskih kapaciteta za kokoši nesilice nalazilo se u obogaćenim kavezima, nasuprot 35,5 posto na razini Europske unije. Slovenija je, dakle, već znatno odmaknula od takvog modela. Ipak, stručnjak za peradarstvo Dušan Terčič upozorava na nezgodan detalj - zabrana uzgoja u slovenskim kavezima ne bi zabranila prodaju jaja iz istih takvih kaveza u drugim članicama EU-a. Slovenski proizvođač morao bi ulagati u nove objekte, dok bi se na istoj polici mogla nalaziti jeftinija uvozna jaja proizvedena metodom koju je Slovenija odlučila napustiti.

Trošak promjene nije zanemariv. Prema modelnim izračunima koje navodi Terčič, proizvodnja jaja u podnom uzgoju bila je oko 14 posto skuplja nego u obogaćenim kavezima, a u slobodnom uzgoju oko 32 posto skuplja, prema cijenama iz 2021. godine. Kavezi su ujedno dugotrajna investicija, s okvirnim razdobljem amortizacije od 15 godina. Zato se iza naizgled jednostavnog pitanja dobrobiti životinja krije ozbiljan sukob između troškova proizvođača, uvjeta držanja životinja i pravila zajedničkog tržišta. Slovenija može odlučiti kakvi će biti njezini kokošinjci, ali ne može sama odlučiti iz kakvih će kokošinjaca dolaziti sva jaja koja kupuju njezini građani.

Izvor priloga

Izvori:Svet24 Dnevnik - Povijest zabrane, gospodarski argumenti i podaci o uzgoju Dnevnik - Nove snimke i veza s odgađanjem zabrane kaveznog uzgoja

Anketa

Treba li kazniti farmu za utvrđene nepravilnosti čak i ako ih ukloni prije kontrolnog pregleda?

Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom

AETP Dobrobit životinja Farma Repar Slovenska Uprava za sigurnost hrane

Najnovije

Slovenska inspekcija priznala nepravilnosti na farmi kokoši, ali neće pokrenuti prekršajni postupak

Treba li kazniti farmu za utvrđene nepravilnosti čak i ako ih ukloni prije kontrolnog pregleda?

Nema vijesti za odabrani prikaz.

Nastavak kronologije

Postavke prikaza

Video

Karta

Postavke kolačića