Pratimo razvoj događaja
Najnovije vijesti o ratu u Ukrajini: stanje na bojištu, diplomatski pregovori i globalne posljedice sukoba. Pratite razvoj događaja uz ključni kontekst.
U ruskom Rjazanju otkazana je nastava u 14 škola, a zatvoreno je i 25 dječjih vrtića zbog napada dronovima na područje, objavio je guverner Rjazanjske oblasti Pavel Malkov. Za roditelje koji nemaju komu ostaviti djecu otvorene su dežurne skupine. Guverner nije naveo štetu ni moguće žrtve današnjeg napada.
Čelnici država EU-a namjeravaju pozvati Volodimira Zelenskog da ublaži javne kritike Donalda Trumpa, piše Kommersant prenoseći Financial Times i njegove izvore. Strahuju da bi sve oštrije izjave ukrajinskog predsjednika mogle dodatno pogoršati odnose Kijeva i Washingtona. Riječ je o najavljenom pozivu, a ne o već donesenoj zajedničkoj odluci EU-a.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot izjavio je da europske države već dugo pružaju najveći dio potpore Kijevu, uključujući dvije trećine obavještajnih podataka. Njegova izjava daje konkretnu mjeru europskog udjela u potpori Ukrajini u trenutku napetosti između Kijeva i Washingtona.
Rusija je u šest tjedana izgradila gotovo dovršen kompleks blizu zračne baze Millerovo, pokazuje Reutersova analiza satelitskih snimki. Na lokaciji su vidljive platforme za lansiranje, a stručnjaci procjenjuju da bi mogla služiti za napade bržim dronovima Geran-4 i Geran-5 na Ukrajinu. Reuters nije utvrdio da se baza već koristi za napade.
Nove objave pojavit će se ovdje, s vremenom i poveznicom na izvor.
Spasioci traže sedmoricu članova posade tankera Wine Trader, koji se zapalio blizu ušća Dunava u Crno more. Petorica su spašena, a veliki valovi otežavaju potragu. U blizini se zapalio i drugi tanker, čija je posada na sigurnom. Rumunjski predsjednik Nicușor Dan izjavio je da su oba broda pogodili dronovi, ali nije rekao čiji su.
Broj ozlijeđenih nakon pada drona između stambenih zgrada u kijevskoj četvrti Pečersk porastao je na sedam, objavio je gradonačelnik Vitalij Kličko. Troje je u bolnici, a ostalima je pomoć pružena na mjestu događaja ili ambulantno. Oštećena su pročelja i prozori okolnih zgrada.
Troje ljudi ozlijeđeno je u napadu ruskog drona na trgovinu Tavriia V u Odeskoj oblasti, izvijestila je Ukrainska Pravda. Nakon napada Volodimir Zelenski pozvao je saveznike da zadrže sankcije protiv Moskve.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Moskva nije dobila službeni prijedlog mirovnog plana o kojem se govori u medijskim izvješćima. Komentirao je navode da SAD i europske države pripremaju novi plan za Ukrajinu.
Zastupnici AfD-a i stranke BSW zajedno su u parlamentu njemačke savezne zemlje Saske-Anhalta izglasali simboličan prijedlog kojim traže prekid vojne pomoći Berlina Ukrajini, izvijestio je Reuters. Prijedlog ne mijenja saveznu politiku, ali pokazuje da protivnici te pomoći mogu surađivati u regionalnom parlamentu.
Na području Zaporoške termoelektrane dogovoren je prekid vatre kako bi ekipe popravile opremu važnu za vanjsku opskrbu obližnje nuklearne elektrane, izjavio je čelnik Rosatoma Aleksej Lihačov. Prema Rosatomu, dogovor je posredovala Međunarodna agencija za atomsku energiju, a radovi su započeli. Nuklearna elektrana, koja je pod ruskom kontrolom, ne proizvodi struju, ali joj je ona potrebna za hlađenje goriva.
Šefica diplomacije EU-a Kaja Kallas podržala je nastavak ukrajinskih udara na ruske rafinerije, ocijenivši da ograničavanje ruskih prihoda od nafte može smanjiti sredstva za rat. Njezina je izjava nova reakcija nakon što je Volodimir Zelenski najavio kraj kratke stanke u napadima na rafinerije.
Ukrajinski Glavni stožer objavio je da je projektilom Neptun tijekom noći napao zračnu bazu Borisoglebsk u ruskoj Voronješkoj oblasti te oštetio šest zrakoplova Su-34M u različitoj mjeri. Reuters je provjerio današnju satelitsku snimku koja pokazuje razaranje u bazi, ali ona sama ne potvrđuje ukrajinsku procjenu štete na svih šest zrakoplova. Riječ je o novim podacima nakon ranijeg izvješća o požaru u bazi.
Stanovnici lijeve obale Kijeva ostali su bez tople vode nakon napada na elektranu Darnica, potvrdili su lokalni dužnosnici. Ekipe rade na otklanjanju posljedica teških oštećenja postrojenja. To je nova posljedica udara na kijevsku energetsku infrastrukturu, nakon ranije prijavljenih prekida opskrbe električnom energijom.
Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je u Bruxellesu da ruska imovina zamrznuta u Europi mora ostati pod europskim nadzorom. Reagirao je na izvješće Financial Timesa da su američki izaslanici predložili prijenos dijela sredstava u financijski mehanizam pod nadzorom Washingtona radi obnove mirovnih pregovora o Ukrajini. Reuters nije neovisno potvrdio taj prijedlog, a Kremlj je rekao da o njemu nema informacija.
Julija Ždanova, voditeljica ruskog izaslanstva na pregovorima o vojnoj sigurnosti u Beču, izjavila je da je tijekom 2026. zabilježeno 214 ukrajinskih napada na brodove u Azovsko-crnomorskoj regiji. Prema njezinim riječima, među njima je sedam napada na tankere koji prevoze kazahstansku naftu, a poginulo je 28 članova posada. Broj incidenata, okolnosti napada i podaci o žrtvama nisu neovisno potvrđeni.
Rusko Ministarstvo obrane objavilo je da je tijekom noći dronovima pogodilo lučku infrastrukturu u Izmailu, na jugu Ukrajine, te dva teretna broda koja su plovila prema Odesi. Tvrdi da su luka i brodovi služili za dopremu vojnog tereta. Pogoci, vrsta tereta i razmjeri štete nisu neovisno potvrđeni.
U rafineriji u ruskoj Rjazanjskoj oblasti izbio je požar nakon noćnog i jutarnjeg napada dronovima, objavio je guverner Pavel Malkov. Prema njegovim riječima, na drugom poduzeću u Rjazanju oštećeni su skladište i vozila, a prema prvim podacima nema ozlijeđenih. Riječ je o novoj informaciji o posljedicama napada nakon jučerašnje ruske tvrdnje da su gađane rafinerije u Rjazanjskoj i Saratovskoj oblasti.
Predstavnici Bijele kuće rekli su ukrajinskim dužnosnicima da administracija Donalda Trumpa nije upravljala ograničenjima Starlinka, piše Axios. Američki dužnosnici poteškoće pripisuju tehničkom problemu, dok ukrajinska strana sumnja da je SpaceX ograničenja uveo namjerno. Odgovor Washingtona novi je razvoj nakon izvješća da su smetnje otežale rad ukrajinskih dronova.
Volodimir Zelenski rekao je za Financial Times da će Ukrajina nakon kratke stanke nastaviti napadati ruske rafinerije. Izjavio je da je stanka trajala dva dana i povezao odluku o nastavku udara s ruskim napadima na ukrajinsku energetiku. Prema njegovim riječima, Kijev bi odustajanje od udara razmotrio ako dobije dodatne američke sustave protuzračne obrane Patriot.
U zračnoj bazi Borisoglebsk u ruskoj Voronješkoj oblasti tijekom noći izbio je velik požar nakon navodnog raketnog udara, piše Ukrainska Pravda pozivajući se na kanale koji prate napade. Baza se koristi za smještaj borbenih zrakoplova Su-34 i Su-35. Ni ukrajinski Glavni stožer ni ruski dužnosnici nisu potvrdili razmjere štete.
Ukrajinske zračne snage objavile su da su do 8 sati oborile ili elektronički ometale 536 dronova. Prema njihovim podacima, pogodci su zabilježeni na 31 lokaciji, a ostaci oborenih letjelica pali su na još 11. Napad je u trenutku objave još trajao, pa brojke nisu konačne.
Prikazani su svi događaji za ovaj odabir.
Mogućnost brzog vojnog raspleta odavno je ustupila mjesto stvarnosti rata koji traje godinama. Rusija je u veljači 2022. pokrenula invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, a sukob se pretvorio u dugotrajno iscrpljivanje s razorenim gradovima, raseljenim stanovništvom i posljedicama daleko izvan bojišta. Dok svakodnevno pratimo pomicanje crta, napade i nove isporuke oružja, sve je lakše izgubiti iz vida pitanja koja prethode pojedinačnoj vijesti: kako je europski sigurnosni poredak uopće došao do ove točke i što bi bilo potrebno da se rat završi?
Širi kontekst obuhvaća desetljeća nepovjerenja između Rusije i Zapada, širenje NATO-a, spor oko budućeg položaja Ukrajine te sukob u Donbasu i mirovne sporazume koji nisu donijeli trajno rješenje. NATO je još 2008. najavio buduće ukrajinsko članstvo, dok su pregovori u Minsku od 2014. pokušavali zaustaviti već započeto krvoproliće. To se pretvorilo u fijasko s jako puno figa u džepovima. U toj se povijesti prepliću ukrajinsko pravo na samostalno odlučivanje, ruske ambicije te interesi zapadnih sila. Razumijevanje tih odnosa ključno je za procjenu mogućeg mira: dogovor mora odgovoriti i na razloge zbog kojih prethodni pokušaji nisu opstali.
Najopasnije otvoreno pitanje jest može li ovaj rat prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a. Europa ubrzano povećava obrambena ulaganja i proizvodnju oružja, dok njezini čelnici istodobno skoro da i ne spominju diplomatsko rješenje. Naoružavanje se predstavlja kao jamstvo odvraćanja, ali bez vjerodostojnih pregovora i kanala za smanjenje napetosti raste opasnost da pogrešna procjena izazove novu eskalaciju. Dok nema održivog puta prema miru, nema ni mnogo razloga za sigurnost da će rat ostati unutar dosadašnjih granica.
Svaki sažetak povezan je s izvorom. Oznaka perspektive, gdje je dostupna, opisuje pristup izvora, ali sama po sebi ne potvrđuje točnost pojedine tvrdnje.
