Zamislite zemlju u kojoj su generacije štediša navikle da im novac u banci gotovo ništa ne zarađuje. Japan je desetljećima živio upravo tako. No sada se događa nešto što bi drugdje bilo sasvim obično, a ondje predstavlja veliku promjenu - građani počinju povlačiti dio štednje iz banaka i izravno posuđivati novac državi. Razlog je jednostavan. Dok jednogodišnji bankovni depoziti uglavnom donose oko 0,5 posto kamata, pojedine državne obveznice namijenjene građanima nude više od dva posto. Od travnja do listopada prodano je takvih obveznica za šest bilijuna jena , gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Za japansku državu taj bi zaokret mogao biti iznimno važan. Središnja banka postupno smanjuje svoje golemo vlasništvo nad državnim dugom - njezin udio na tržištu državnih obveznica i trezorskih zapisa pao je s rekordnih 47,9 posto krajem 2023. na 41,2 posto u lipnju 2026. Vlasti zato žele privući građane kao stabilne kupce obveznica. Razmatraju se čak i dodatni porezni poticaji, uključujući povlastice povezane s nasljeđivanjem, što je već izazvalo zabrinutost da bi najveću korist mogli imati bogatiji štediše.
Ali novac koji odlazi državi više ne stoji na raspolaganju bankama pod istim uvjetima. Japanski bankovni krediti ove godine rastu po godišnjoj stopi od pet do šest posto, dok depoziti rastu samo oko dva posto. Banke se tako suočavaju s neugodnim izborom - ponuditi štedišama bolje kamate i smanjiti vlastitu zaradu ili riskirati odljev novca. Promjena je zasad razmjerno mala jer japanska kućanstva još drže oko 1,13 bilijuna jena u gotovini i depozitima, dok državne obveznice čine manje od jedan posto njihove financijske imovine. Ipak, iza dnevnog pada prinosa na tokijskoj burzi obveznica nazire se mnogo dugoročnija priča. Japan pokušava pronaći nove kupce za svoj golemi javni dug, a pritom otkriva da isti jen ne može istodobno financirati i državu i bankovni kredit .
Izvor priloga 
Rasprava