Predsjednica iza rešetaka: Malo koji državni udar se tako preokrenuo kao onaj bolivijski
Objavljeno
2019. godine Boliviju su zadesili nemiri, optužbe za namještanje izbora, korupciju, eskalirali su sukobi na ulicama i situacija je kulminirala državnim udarom desničarskih snaga, a dugogodišnji ljevičarski predsjednik Evo Morales bio je prisiljen napustiti zemlju te se sklonio u Argentini. Vlast je pak preuzela nova predsjednica, privremena predsjednica Jeanine Anez.
Pučističke vlasti najavile su nove izbore, ali i jedan sasvim novi zaokret za Boliviju, zemlju koja se tijekom cijelog 21. stoljeća istaknula kao socijalistička utvrda u Latinskoj Americi. Prema kamo je trebalo zaokrenuti Boliviju? Prema savezničkim odnosima sa SAD-om, dakako.
Ne čudi da su se uskoro i pojavile potvrde da je upravo SAD, točnije Trumpova administracija, stajala iza orkestracije državnog udara u Boliviji. Trebao je to biti prvi veliki uspjeh Trumpove fanatične borbe protiv "ljevičarskih režima" u Latinskoj Americi - nakon Bolivije trebala je pasti Venezuela, a na kraju i Kuba... Ništa od toga. U roku od godine dana puč u Boliviji se preokrenuo. 18. listopada prošle godine održani su obećani novi predsjednički izbori i desničari su na njima potpuno potučeni. Veliku i uvjerljivu pobjedu odnio je kandidat Moralesove socijalističke stranke MAS, Luis Arce. Već u prvoj rundi odnio je pobjedu s 55.10% osvojenih glasova.
Jeanine Anez u prosincu 2019. Loše su to vijesti za pučiste kao i za njihove saveznike koji su mislili da će promjenom vlasti u Boliviji krenuti u mijenjanje političke slike cijele Latinske Amerike.