Donald Trump - snimka novinske konferencije na temu rata u Iranu:
Nastavljaju se Trumpove prijetnje
Donald Trump u obraćanju novinarima iz Bijele kuće ponovno je zaprijetio napadima na iranske mostove, elektrane i drugu civilnu infrastrukturu, što bi predstavljalo izravno gađanje objekata ključnih za civilno stanovništvo. Uz to je rekao da bi, kada bi sve ovisilo o njemu, želio "uzeti" iranske goleme naftne rezerve i na tome "dobro zaraditi", čime je rat još otvorenije prikazao kroz logiku sile i plijena.
Govoreći o domaćem otporu ratu, Trump je ustvrdio da i dalje ima čvrstu podršku svog MAGA biračkog tijela, dok je protivnike rata u SAD-u nazvao "budalama" (dakle, većinu američkih birača). Također je iznio tvrdnju da je njegova administracija slala oružje u Iran kako bi podržala protuvladine prosvjednike, ali je rekao da je to oružje ostalo u rukama "jedne skupine", ne pojašnjavajući o kome je riječ (ranije je pak rekao da su to Kurdi).
Trump je pritom poručio da njegov rok do utorka za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca ostaje "konačan". Dodao je da je iranski odgovor na američki prijedlog za završetak rata bio "značajan", ali i dalje "nedovoljno dobar".
Iran neće ponovno otvoriti Hormuški tjesnac u zamjenu za "privremeni prekid vatre", rekao je visoki iranski dužnosnik novinskoj agenciji Reuters, dodajući da Teheran smatra da Washington nije spreman za trajni prekid vatre.
Iran odbacuje američki plan i poručuje: pregovora nema pod prijetnjama
Iransko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je američki prijedlog od 15 točaka za prekid vatre, opisujući ga kao "nelogičan" i neprihvatljiv. Glasnogovornik Esmail Baghaei izjavio je u Teheranu da Iran neće pristati na uvjete koji ne uzimaju u obzir njegove nacionalne interese i sigurnost.
Baghaei je optužio SAD i Izrael da djeluju bez "ikakvih crvenih linija" te da ignoriraju međunarodno pravo, naglašavajući da će Iran braniti svoju zemlju "svom snagom" kad god to bude potrebno.
U istoj izjavi jasno je poručeno da pregovori ne mogu napredovati dok istodobno dolaze prijetnje i ultimatumi.
Iran tvrdi da je pogodio američke snage na kuvajtskom otoku Bubiyan, gađajući dronovima satelitsku opremu i skladišta streljiva. Prema iranskim navodima, američke snage su se ondje premjestile iz baze Arifjan nakon ranijih napada.
Kuvajtsko ministarstvo zdravstva ranije je objavilo da je šest osoba ozlijeđeno zbog pada krhotina u stambenom području na sjeveru zemlje.
Američka demokratska zastupnica Yassamin Ansari, iranskog podrijetla, osudila je bombardiranje Tehnološkog sveučilišta Sharif u Teheranu. "Sveučilište Sharif je iranski MIT. Iznjedrili su ogroman broj inženjera koji su otišli u Silicijsku dolinu i osnovali neke od najuspješnijih američkih tehnoloških tvrtki", rekla je Ansari u objavi na X. "Zašto bombardiramo sveučilište u gradu s 10 milijuna stanovnika?", poručila je.
Novi val udara po Iranu: pogođeno sveučilište, bolnice i gradovi, broj mrtvih raste
Teheran je ponovno bio meta snažnog noćnog bombardiranja, a udari su pogodili istočne, južne i zapadne dijelove grada. Među najteže pogođenim lokacijama ističe se Tehnološko sveučilište Sharif, gdje su zgrade u i oko kampusa pretrpjele veliku štetu. U blizini je gađano i jedno plinsko postrojenje.
Napadi pokazuju sve širi opseg američko-izraelske kampanje, jer je Sharif već četvrto veliko sveučilište pogođeno u posljednjim tjednima. Uz sveučilišta, na udaru su i bolnice, škole te naftna i čelična infrastruktura, što upućuje na sustavno širenje ciljeva daleko izvan isključivo vojnih objekata.
Osim glavnog grada, zračni udari nastavljeni su i u Karaju, Širazu, Isfahanu i Bušeru, uz izvješća o velikim razaranjima. U Bandar-e Lengehu ubijeno je šest ljudi, u Qomu pet, dok je u Baharestanu, južno od Teherana, među najmanje 13 poginulih i šestero djece.
U najnovijem iranskom napadu na sjever Izraela pogođeno je više od 10 lokacija u Haifi, javlja izraelski Kanal 12. Objavljene su snimke i fotografije manjih oštećenja na zgradama i ulicama, kao i jednog automobila u plamenu. Prema dosadašnjim informacijama, nema izvještaja o stradalima.
Napad na iranski pogon teške vode izazvao zabrinutost zbog nuklearne sigurnosti
Iranska Organizacija za atomsku energiju osudila je američko-izraelski napad na postrojenje za proizvodnju teške vode, nazvavši ga "zločinom protiv znanosti i ljudskog zdravlja". U objavi ističu da su teška voda i njezini derivati ključni za medicinu, liječenje bolesti i napredne industrije, poručujući da napadi neće zaustaviti njihov znanstveni razvoj.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ranije je potvrdila da je pogon u Khondabu pogođen te da više nije operativan. Ovaj napad dio je šire kampanje udara na iransku nuklearnu i industrijsku infrastrukturu, koja uključuje i ranije napade na Natanz te učestale udare u blizini nuklearne elektrane Bušer.
Hormuz više nije isti: IRGC najavljuje trajni prekid stare američke dominacije
Iranska Revolucionarna garda poručuje da se Hormuški tjesnac "više nikada neće vratiti na staro", osobito ne za SAD i Izrael. U priopćenju mornarice IRGC-a navodi se da su u Perzijskom zaljevu nastupile nepovratne strateške promjene te da je završilo razdoblje u kojem su vanjske sile mogle nametati svoju volju u tom ključnom pomorskom prostoru.
Teheran tvrdi da privodi kraju operativne pripreme za novi sigurnosni poredak u Zaljevu, utemeljen na ideji da sigurnost moraju osiguravati same obalne države, bez prisutnosti izvanregionalnih sila (pritom očito misle na sebe i na Oman). U tom kontekstu spominju se pojačani pomorski rasporedi, napredni sustavi nadzora i koordinirane sposobnosti brzog odgovora, uz poruku da će svaki pokušaj SAD-a i saveznika da vrate staru dominaciju naići na "snažan iranski odgovor".
Ova poruka dolazi dok Trump ponovno prijeti razaranjem iranske civilne infrastrukture, uključujući elektrane i mostove (što su očiti ratni zločini prema Ženeveskoj konvenciji o ratu), ako Iran ne otvori Hormuz. Iran pak poručuje da prolaz ostaje otvoren svima osim brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima, čime jasno daje do znanja da više ne govori samo o privremenoj blokadi nego o pokušaju trajnog preoblikovanja odnosa snaga u regiji.
Navodni pregovori o 45-dnevnom primirju traju, ali izgledi za dogovor u sljedećih 48 sati su slabi
Prema izvješću Axiosa, SAD, Iran i skupina regionalnih posrednika razmatraju uvjete za moguće 45-dnevno primirje koje bi moglo otvoriti put prema trajnom okončanju rata. Pregovori se vode neizravno preko Pakistana, Egipta i Turske, ali navodno i putem izravne razmjene poruka između američkog izaslanika Stevea Witkoffa i iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija.
Unatoč intenzivnim kontaktima, izvori upoznati s razgovorima procjenjuju da su izgledi za postizanje čak i djelomičnog dogovora u sljedećih 48 sati "slabi".
Iranska strana pritom jasno poručuje da ne želi scenarij sličan Gazi ili Libanonu, gdje formalno primirje postoji, ali napadi mogu biti nastavljeni u bilo kojem trenutku.
Peking i Moskva usklađuju stavove: prekid vatre kao ključ za smirivanje krize
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov razgovarali su telefonski o eskalaciji rata protiv Irana, uz zajedničku poruku da se sukob mora što prije zaustaviti. Prema riječima kineskog veleposlanika pri UN-u, dvije zemlje naglašavaju potrebu za "objektivnim i uravnoteženim pristupom" te većim međunarodnim razumijevanjem.
U razgovoru je istaknuto da se situacija na Bliskom istoku i dalje pogoršava, dok se borbe šire i intenziviraju. Wang Yi je poručio da bi Kina i Rusija, kao stalne članice Vijeća sigurnosti, trebale igrati aktivnu ulogu u stabilizaciji odnosa i promicanju političkog rješenja.
Naglašeno je i da je ključno pitanje sigurnosti plovidbe kroz Hormuški tjesnac nerazdvojivo od prekida rata. Lavrov je, prema navodima, izrazio zabrinutost zbog nastavka eskalacije te poručio da vojne operacije moraju odmah prestati.
Napadi se šire Iranom: pogođeno najmanje 12 gradova, raste broj civilnih žrtava
Američko-izraelski napadi u posljednjih nekoliko sati pogodili su najmanje 12 gradova diljem Irana, dok se iz Teherana ponovno diže gust dim nakon novih udara. Jedan od posljednjih napada zabilježen je u blizini zračne luke Mehrabad, a udar se dogodio i kod Sveučilišta Sharif, gdje meta navodno nije bilo samo sveučilište nego i plinska podstanica u tom području. Tijekom noći izvedeni su i brojni drugi napadi na iransku prijestolnicu.
Osim Teherana, među pogođenim gradovima navode se Bandar Abbas, Ahvaz, gdje je napadnut aerodrom, Mahšahr, Bandar-e Lengeh, Shiraz, Isfahan, Karaj i Qom. U Qomu je, prema navodima, ubijeno pet ljudi, dok je u Kongu poginulo šest osoba, a 17 ih je ranjeno.
Vođa pro-iranske skupine Kataib Hezbollah zaprijetio je napadima na naftna i plinska postrojenja u regiji ako SAD pokuša silom otvoriti Hormuški tjesnac. Upozorio je da u tom slučaju "neće ostati nijedna platforma ni energetsko postrojenje". Poručio je i da "ili će sigurnost vrijediti za sve, ili je neće imati nitko", naglašavajući mogućnost šire eskalacije sukoba.
Izraelski Kanal 12 javlja da je Iran u najnovijem napadu lansirao više od 10 projektila prema Izraelu. Napadi su izvedeni u tri vala, a sirene su se oglasile u središnjem dijelu zemlje. Prema izvještaju, jedan od projektila imao je fragmentacijsku bojevu glavu, koja se raspada u više eksplozivnih dijelova u zraku i povećava opasnost na širem području.
Donald Trump sve otvorenije koristi religijski jezik kako bi rat protiv Irana prikazao kao "moralno opravdan". Spašavanje američkog pilota opisao je kao "uskrsno čudo", dok su i drugi dužnosnici, poput Scotta Bessenta i Petea Hegsetha, posegnuli za vjerskom simbolikom kako bi vojnu operaciju prikazali kao "pravednu i blagoslovljenu". Upravo je taj spoj vjere i ratne politike izazvao val kritika, uključujući i optužbe da Bijela kuća briše granicu između religije i državne sile.
Paralelno s tim Trump je dodatno zaoštrio prijetnje Iranu, poručivši da će, ako Teheran ne otvori Hormuški tjesnac, na udaru biti mostovi i elektrane, uz vulgarnu i provokativnu formulaciju te završni dodatak "slava Alahu". Kao i obično, istodobno je govorio i o mogućem dogovoru, ali je ostavio otvorenu opciju da "raznese sve" i čak preuzme iransku naftu ako pregovori propadnu. Takva kombinacija mesijanskog tona, prijetnji civilnoj infrastrukturi i nejasnih rokova samo je dodatno pojačala dojam da Washington rat vodi i kao medijsko-politički spektakl ili možda još točnije - kao kaos.