Jurij Ušakov, pomoćnik predsjednika Putina, rekao je da je Hormuški tjesnac otvoren za Rusiju, kako je izvijestila ruska državna novinska agencija TASS.
Izraelska vojska tvrdi da je detektirala raketu lansiranu iz Jemena prema izraelskom teritoriju, što je četvrti put da je potvrđen takav napad od početka rata.
Talijanski ministar vanjskih poslova rekao je da je pozvao na "humanitarni koridor" za gnojivo i druge osnovne potrepštine kroz Hormuški tjesnac kako bi se izbjegla prehrambena katastrofa u Africi.
Rusija traži prekid vatre radi evakuacije osoblja iz iranske nuklearke Bušer
Rusija će od SAD-a i Izraela zatražiti prekid vatre kako bi sigurno evakuirala još dio svog osoblja iz iranske nuklearne elektrane Bušer, prenijela je ruska agencija RIA pozivajući se na čelnika Rosatoma Alekseja Lihačova. Moskva planira unaprijed dostaviti rute kretanja relevantnim vlastima u Izraelu i SAD-u te preko svih dostupnih kanala tražiti strogo poštivanje primirja tijekom prolaska konvoja.
Prema tim navodima, završni val evakuacije, koji bi trebao obuhvatiti oko 200 ljudi, zasad je planiran za idući tjedan. Bušer je posebno osjetljivo mjesto jer je riječ o nuklearnoj elektrani koju je izgradila Rusija, a Rosatomovi zaposlenici ondje i dalje rade na dodatnim energetskim blokovima.
Ovaj potez dolazi nakon ranijih ruskih upozorenja da se sigurnosna situacija oko Bušera pogoršava i da napadi u blizini postrojenja predstavljaju izravnu prijetnju nuklearnoj sigurnosti.
Pakistan nastavlja posredovanje između SAD-a i Irana "unatoč preprekama"
Pakistan planira nastaviti s naporima da potakne SAD i Iran na pregovore s ciljem okončanja rata, iako priznaje da "postoje određene prepreke". Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Tahir Andrabi nije precizirao o kakvim je točno preprekama riječ, no njegova izjava dolazi ubrzo nakon što je američki predsjednik zaprijetio dodatnom eskalacijom ako Iran ne prihvati uvjete Washingtona. Drugim riječima, stvari su vrlo jasne.
Islamabad predvodi širu međunarodnu inicijativu za posredovanje između dviju strana, nastojeći stvoriti okvir za dijalog i smirivanje sukoba. Unatoč izazovima, pakistanske vlasti poručuju da će nastaviti raditi na uspostavi uvjeta za "smislene pregovore" između ključnih aktera.
Prema riječima Andrabiija, i Washington i Teheran imaju povjerenja u Pakistan kao neutralnog posrednika, što toj zemlji daje važnu ulogu u pokušajima diplomatskog izlaza iz sve opasnije krize.
Austrija odbila SAD-u dati zračni prostor za operacije povezane s Iranom
Austrija je odbila američki zahtjev za korištenje svog zračnog prostora u vojnim operacijama protiv Irana, pozivajući se na zakon o vojnoj neutralnosti. Prema navodima austrijskog ministarstva obrane, Washington je uputio više takvih zahtjeva, no broj nije preciziran.
Ministarstvo ističe da Austrija nije uvela opću zabranu američkih preleta, ali da svaki zahtjev razmatra zasebno, u koordinaciji s ministarstvom vanjskih poslova. Time Beč (podsjetimo, Austrija nije dio NATO saveza) nastoji zadržati formalnu neutralnost u trenutku kada se rat sve snažnije prelijeva i na europski politički prostor.
Austrijska odluka dolazi nakon sličnih poteza drugih europskih država. Španjolska je početkom tjedna objavila da zatvara svoj zračni prostor za američke vojne zrakoplove uključene u sukob, dok je talijanska vlada prošlog tjedna odbila američkim bombarderima korištenje vojne baze na Siciliji.
Dvije najveće iranske čeličane, Khuzestan Steel u Ahvazu i Mobarakeh Steel u pokrajini Isfahan, izbačene su iz pogona nakon američko-izraelskih napada. Mobarakeh Steel objavio je da su mu proizvodne linije potpuno zaustavljene zbog razmjera udara.
Iz Khuzestan Steela poručuju da se obustavljeni pogoni vjerojatno neće moći ponovno pokrenuti najmanje još šest mjeseci.
U napadu na most u Iranu, poznat kao "najviši most na Bliskom istoku", od glavnog grada Teherana do grada Karaja, ozlijeđeno je više osoba, izvještava iranska novinska agencija Fars.
Libanonski premijer upozorava na kritično stanje dok broj raseljenih prelazi milijun
Libanonski premijer Nawaf Salam izjavio je da je stanje u zemlji "vrlo kritično" dok izraelska vojska nastavlja invaziju na jug Libanona, dodatno pogoršavajući već tešku humanitarnu i izbjegličku krizu. Govoreći u Bejrutu, istaknuo je da su najveće žrtve ovog rata upravo raseljeni civili, kojih je sada više od milijun.
Salam je poručio da ti ljudi plaćaju cijenu rata "s kojim nemaju ništa", čime je naglasio golem jaz između političko-vojne logike sukoba i sudbine običnog stanovništva. Posebno je pozdravio one Libanonce koji su ostali u južnim selima unatoč opasnosti, nazvavši njihovu ustrajnost vrijednom velikog poštovanja.
Obećao je da će država stati uz njih i učiniti sve što može kako bi im osigurala ono što im je potrebno. Izjava dolazi u trenutku kada se Libanon suočava ne samo s vojnim pritiskom nego i s prijetnjom još dubljeg društvenog i humanitarnog sloma.
IRGC tvrdi da je u najnovijem valu napada gađao industrijske objekte povezane sa SAD-om u Perzijskom zaljevu, uključujući čeličane u Abu Dhabiju i aluminijske pogone u Bahreinu. U priopćenju navode da su napadi "upozorenje" te prijete snažnijim udarima na ključnu infrastrukturu ako se nastave napadi na iransku industriju.
Iranske snage već su više puta od početka rata najavile da će ciljati američke gospodarske interese u regiji.
Napad na stoljetni medicinski institut u Teheranu
Iransko ministarstvo zdravstva objavilo je da je u napadu pogođen Pasteurov institut u Teheranu, medicinski istraživački centar osnovan 1920. godine. Prema riječima glasnogovornika Hosseina Kermanpoura, objekt je teško oštećen, a dijelovi zgrade svedeni su na ruševine.
Kermanpour je napad nazvao "izravnim udarom na međunarodnu zdravstvenu sigurnost", istaknuvši važnost instituta koji se desetljećima smatra jednim od ključnih znanstvenih i medicinskih središta u zemlji. Objavljene fotografije prikazuju razmjere razaranja unutar kompleksa.
Iran prijeti ratom do "konačne predaje" neprijatelja i tvrdi da ključne sposobnosti ostaju netaknute - "Ne znate vi još ništa o našim kapacitetima"
Iransko zapovjedništvo Khatam al-Anbiya objavilo je da SAD i Izrael, unatoč dosadašnjim napadima, nemaju stvarnu sliku o iranskoj vojnoj moći te da je njihovo razumijevanje iranskih kapaciteta ozbiljno manjkavo. U izjavi prenesenoj preko agencije Tasnim poručuju da protivnici "ne znaju ništa" o širini i strateškoj dubini iranskih sposobnosti.
Iranska strana tvrdi da nisu uništeni ključni centri za proizvodnju strateških projektila, bespilotnih letjelica dugog dometa i preciznog udara, kao ni suvremeni sustavi protuzračne obrane, elektroničkog ratovanja i druge specijalne opreme. Prema toj tvrdnji, strateška vojna proizvodnja odvija se na lokacijama za koje protivnici ne znaju i do kojih, kako navode, "nikada neće moći doći", dok su dosad pogođeni ciljevi opisani kao "beznačajni".
U istoj poruci Iran najavljuje još snažnije, šire i razornije akcije te poručuje da će rat biti nastavljen sve do "trajne, konačne i završne predaje" neprijatelja.
CAIR optužio Trumpa za rasističku i dehumanizirajuću retoriku prema Iranu
Vodeća američka muslimanska organizacija CAIR (Council on American–Islamic Relations) oštro je osudila Trumpovu prijetnju da će Iran vratiti "u kameno doba", ocijenivši takve izjave antimuslimanskima, rasističkima i duboko dehumanizirajućima. U objavi na društvenim mrežama upozorili su da takva retorika dodatno raspiruje ratnu atmosferu i normalizira govor koji cijele narode svodi na metu.
CAIR je pritom naglasio da je gađanje civilne infrastrukture ratni zločin te je pozvao američke zakonodavce da poduzmu korake kako bi zaustavili rat. Organizacija tvrdi da je Trumpova administracija dopustila Izraelu da uvuče Sjedinjene Države u, kako navode, ilegalni agresorski rat, i to protiv volje američke javnosti.
Uoči povratka Kongresa idućeg tjedna, CAIR traži usvajanje rezolucije o ratnim ovlastima, prekid financiranja daljnje eskalacije te hitnu istragu protiv ministra obrane Petea Hegsetha zbog ratnih zločina.
Američki ministar obrane podijelio je na X-u objavu koja jednostavno glasi "Povratak u kameno doba", nakon što je Trump upotrijebio iste riječi u kontekstu prijetnje Iranu.
Sirene su se ponovno oglasile na sjeveru Izraela usred upozorenja na nadolazeće iranske rakete.
Demokrati oštro napali Trumpov govor: "Zastrašujuće i opasno"
Američki predsjednik Donald Trump suočio se s nizom oštrih kritika iz redova Demokratske stranke nakon obraćanja naciji. Yassamin Ansari osudila je njegovu izjavu o vraćanju Irana "u kameno doba", nazvavši takvu retoriku "odvratnom, zastrašujućom i zlom", upozorivši da se odnosi na zemlju s oko 90 milijuna stanovnika.
Jim Himes istaknuo je kako je cijena nafte porasla za 5 dolara po barelu već u sat vremena nakon njegovog govora, dodajući da i dalje nije jasno "što je Trump zapravo poručio". Chris Van Hollen optužio je predsjednika za laganje javnosti kada je ranije tvrdio da je "pobjeda već ostvarena", nazvavši ga opasnim za SAD i svijet.
Kritike je uputio i Lloyd Doggett, koji je izjavio da je teško izdvojiti "najveću neistinu" iz govora, ali da se Trumpova tvrdnja o nepostojanju inflacije ističe kao posebno problematična.
Burza u Tokiju potonula nakon Trumpova govora
Japanski indeks Nikkei preokrenuo je raniji rast i pao 1,6% na 52.867 bodova nakon Trumpova govora, jer tržište (očito) nije dobilo jasan signal da je kraj rata protiv Irana blizu. Širi indeks Topix također je izbrisao dobitke i skliznuo 0,98% na 3.635,18 bodova.
Ulagači su prethodnih dana kupovali dionice u nadi da bi moglo doći do deeskalacije, pa je japansko tržište ovaj tjedan nakratko snažno ojačalo. No Trumpov govor nije ponudio jasan vremenski okvir za završetak sukoba ni za rješenje oko Hormuškog tjesnaca, što je brzo vratilo strah na tržišta i potaknulo novo povlačenje iz rizične imovine.
Taj obrat posebno je značajan jer je tržište tek počelo hvatati predah nakon vrlo teškog ožujka, najgoreg mjeseca za Nikkei još od globalne financijske krize 2008. Uz pad azijskih burzi ponovno su ojačali dolar i cijena nafte, što pokazuje da investitori sada računaju na dulji i ekonomski opasniji sukob.
Američki državni tajnik Marco Rubio poručio je da je Trumpov "snažan govor" jasno definirao ciljeve SAD-a u Iranu. U objavi na X-u naveo je da Washington želi uništiti iranske tvornice oružja, mornaricu i zračne snage te u potpunosti ukloniti mogućnost da Iran ikada dođe do nuklearnog oružja.
Rubio je pritom istaknuo da Trumpovo vodstvo, prema njegovim riječima, šalje poruku svijetu da će Sjedinjene Države braniti svoj narod i vlastite interese, uz politiku koju je opisao formulom "mir kroz snagu".
Bivši visoki časnik američke mornarice Harlan Ullman oštro je kritizirao Trumpovo obraćanje naciji, ocijenivši da nije ponudio jasnu strategiju za rat protiv Irana.
Ističe da je govor bio "neugodan, depresivan, nekoherentan i pun kontradikcija".
Ullman u razgovoru za Al-Jazeeru također upozorava da bi fokus na napade na iransku naftnu infrastrukturu mogao imati suprotan učinak, podižući globalne cijene goriva, te dodaje da bi Iran to mogao doživjeti kao vlastitu pobjedu.
"Mislim da će Iran ovo smatrati pobjedničkim govorom za njih", rekao je.
Iranci udarili na Izrael odmah nakon Trumpovog govora
Nedugo nakon što je Trump završio govor u kojem je tvrdio da su iranske vojne sposobnosti "gotovo uništene", izraelska vojska objavila je da je detektirala nova lansiranja iranskih projektila.
Izraelski sustavi protuzračne obrane odmah su aktivirani kako bi presreli prijetnju.
U televizijskom obraćanju naciji Donald Trump ustvrdio je da su američki ratni ciljevi u Iranu "gotovo ostvareni", ali nije ponudio jasan rok za završetak sukoba. Rekao je da su SAD uništile iransku mornaricu i zrakoplovstvo te znatno oslabile raketni i nuklearni program, no istodobno je najavio da će američki udari trajati još dva do tri tjedna. Time je pokušao ostaviti dojam "skorog uspjeha", ali bez stvarnog odgovora na pitanje kada i kako rat završava.
Trump je pritom otvorio i prostor za novu eskalaciju. Poručio je da se vode razgovori s "manje radikalnom i razumnijom" skupinom u iranskom vodstvu, ali i upozorio da bi, ako ne dođe do dogovora pod američkim uvjetima, na meti mogla završiti iranska energetska i naftna infrastruktura. U govoru je prešutio neka od ključnih otvorenih pitanja, prije svega sudbinu iranskog obogaćenog urana i stanje u Hormuškom tjesnacu, koji Iran praktično drži zatvorenim još od početka rata. Trump je rekao kako bi "saveznici trebali doći i preuzeti Hormuški tjesnac".