Lindsey Graham: "Upravo sam razgovarao s Trumpom. Nikad ga nisam čuo tako ljutitog"
Lindsey Graham objavio je na svom X profilu poruku:
Upravo sam razgovarao s predsjednikom o nespremnosti naših europskih saveznika da osiguraju resurse za održavanje funkcionalnosti Hormuškog tjesnaca, što koristi Europi daleko više nego Americi. Nikada ga u životu nisam čuo tako ljutitog. Dijelim taj bijes s obzirom na ono što je u pitanju.
Arogancija naših saveznika koji sugeriraju da Iran s nuklearnim oružjem nije osobito zabrinjavajući te da je vojna akcija kako bi se spriječilo ajatolaha da dođe do nuklearne bombe naš problem, a ne njihov, više je nego uvredljiva. Europski pristup obuzdavanju nuklearnih ambicija ajatolaha pokazao se kao potpuni promašaj.
Posljedice pružanja minimalne pomoći u održavanju funkcionalnosti Hormuškog tjesnaca bit će široke i duboke, kako za Europu tako i za Ameriku.
Smatram se osobom koja snažno podupire savezništva, no u trenucima stvarne kušnje poput ovoga, to me navodi da preispitam njihovu vrijednost. Siguran sam da nisam jedini senator koji tako razmišlja.
U kratkoj objavi na X-u, predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf napisao je na engleskom da se "situacija u Hormuškom tjesnacu neće vratiti na stanje prije rata". Nije detaljno pojasnio, no očito je da je ovo poruka upućena Trumpu koji pokušava okupiti saveznike s ciljem vojnog "otvaranja" Hormuškog tjesnaca.
UAE razmatra priključenje američkoj misiji u Hormuzu
Ujedinjeni Arapski Emirati mogli bi se pridružiti međunarodnoj inicijativi koju predvodi SAD za osiguravanje plovidbe kroz Hormuški tjesnac, izjavio je savjetnik predsjednika UAE-a Anwar Gargash. Naznačio je da Abu Dhabi razmatra takvu mogućnost u kontekstu sve veće nesigurnosti u regiji.
Istodobno je istaknuo da UAE trenutno ne vodi aktivne razgovore s Iranom, što sugerira dodatno zahlađenje odnosa između dviju zemalja usred rastućih napetosti i napada na brodove u ključnom pomorskom prolazu.
Joe Kent odlazi - prva ostavka iz vrha Trumpovog sigurnosnog tima zbog rata s Iranom
Joe Kent, direktor američkog Nacionalnog protuterorističkog centra, podnio je ostavku uz tvrdnju da Iran "nije predstavljao neposrednu prijetnju Sjedinjenim Državama". U pismu objavljenom na društvenim mrežama poručio je da više ne može "čiste savjesti" podržavati rat te je ustvrdio da je Washington u sukob "ušao pod pritiskom Izraela i njegova utjecajnog lobija". Reuters navodi da je Kent prvi visoki dužnosnik Trumpove administracije koji je odstupio zbog ovog rata.
Kentova ostavka posebno je važna jer dolazi iz samog vrha američkog sigurnosnog aparata i otkriva pukotine unutar administracije oko opravdanja za rat. Podsjetimo, i ranije obavještajne procjene upozoravale su da Iran vjerojatno neće kolabirati te da će uzvratiti po američkim bazama i saveznicima u regiji, što dodatno pojačava dojam da je dio sustava od početka sumnjao u političku i stratešku logiku sukoba.
Čak je i demokratski senator Mark Warner, iako inače oštar Kentov kritičar, rekao da je u jednoj stvari bio u pravu: nije bilo vjerodostojnog dokaza o neposrednoj iranskoj prijetnji koja bi opravdala novi američki rat. Time Kentova ostavka prerasta osobni čin i postaje signal dublje krize legitimiteta unutar Washingtona.
Netanyahu: Ubojstvo Larijanija otvara put rušenju vlasti u Iranu
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je likvidacija iranskog sigurnosnog čelnika Alija Larijanija dio šire strategije kojom se, kako tvrdi, Irancima želi otvoriti prostor za rušenje vlastitog političkog vodstva. U televizijskom obraćanju rekao je da je Larijani bio ključna figura sustava koji, prema njegovim riječima, zapravo upravlja Iranom.
Netanyahu je pritom naglasio da eventualna promjena vlasti u Iranu neće biti brza ni laka, ali je poručio da će nastavak izraelskih udara stvoriti uvjete u kojima Iranci mogu "uzeti sudbinu u svoje ruke".
Poljska odbija sudjelovanje u ratu s Iranom: Tusk poručuje da vojska ostaje fokusirana na Ukrajinu
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da njegova zemlja neće slati vojne snage u sukob s Iranom, unatoč pozivu Donalda Trumpa saveznicima da se uključe u osiguravanje Hormuškog tjesnaca.
Naglasio je da poljska vlada ne planira nikakvu vojnu ekspediciju prema Iranu, dodajući da takav stav ne izaziva nesuglasice među saveznicima.
Tusk je pritom jasno dao do znanja da se odluka odnosi na sve grane oružanih snaga, kopnene, zračne i pomorske. Poljska, kako je rekao, i dalje usmjerava svoje resurse na jačanje obrane u kontekstu rata u Ukrajini i sigurnosnih izazova na istočnom krilu Europe.
WFP upozorava na glad: rat s Iranom mogao bi do lipnja gurnuti 45 milijuna ljudi u akutnu nestašicu hrane
Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda upozorava da bi nastavak američko-izraelskog rata protiv Irana do lipnja mogao gurnuti dodatnih 45 milijuna ljudi u akutnu glad. To bi ukupan broj ljudi suočenih s akutnom nestašicom hrane podiglo iznad sadašnje rekordne razine od 319 milijuna, što u WFP-u opisuju kao iznimno opasan scenarij.
Ključni problem nije samo izravno razaranje ratom zahvaćenih područja, nego lančana reakcija na svjetskoj razini. Rast cijena hrane, nafte i pomorskog prijevoza već pojačava pritisak na siromašnije zemlje koje ovise o uvozu, dok su humanitarne isporuke usporene, preusmjerene ili poskupjele. WFP navodi da su njihovi troškovi prijevoza porasli za 18 % od početka sukoba, što dodatno slabi sposobnost pomoći ondje gdje je već sada najpotrebnija.
Izraelski zračni napadi pogodili su tri kvarta u Bejrutu, dok izraelska vojska tvrdi da je pokrenula nove napade na iranski glavni grad Teheran.
Teheran demantira glasine: novi vrhovni vođa nije na liječenju u Rusiji
Iranski veleposlanik u Rusiji Kazem Jalali demantirao je medijske tvrdnje da se novi iranski vrhovni vođa ajatolah Mojtaba Hamenei nalazi u Moskvi na liječenju.
Prema navodima koje prenosi ruska državna agencija TASS, Jalali je odbacio izvješća prema kojima je 56-godišnji Hamenei prebačen u Rusiju nakon teškog ranjavanja u američko-izraelskom zračnom napadu u kojem je ubijen njegov otac.
Te su glasine prethodno dodatno pojačane tvrdnjama da je premještaj u Moskvu navodno uslijedio na osobni poziv Vladimira Putina. No Kremlj je na upite o toj temi odbio dati bilo kakav komentar, što je samo dodatno potaknulo nagađanja u trenutku kada se svaka informacija o zdravstvenom stanju novog iranskog vođe promatra i kao politički signal.
Rakete koje je ispalio Iran pale su "samo nekoliko metara" od ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u zapadnom Jeruzalemu, prema iranskim medijima.
Izrael tvrdi da su ubili Larijanija
Izraelski ministar obrane Israel Katz objavio je da su u noćašnjim zračnim napadima ubijeni iranski sigurnosni šef Ali Larijani i zapovjednik paravojnih snaga Basij, Gholamreza Soleimani. Ako se potvrdi, Larijani bi bio najviši iranski dužnosnik ubijen nakon smrti Alija Hamneija na samom početku američko-izraelskih udara 28. veljače. Teheran zasad nije službeno potvrdio te tvrdnje, iako su iranski državni mediji objavili Larijanijevu rukom pisanu poruku posvećenu poginulim iranskim mornarima.
Objava o likvidaciji dvojice visokih dužnosnika dolazi dok Izrael sve otvorenije govori o strategiji uklanjanja vrha iranske vlasti. Ured Benjamina Netanyahua poručio je da je upravo izraelski premijer naredio "eliminaciju visokih dužnosnika iranskog režima".
Ali Larijani je zadnji put viđen u petak gdje se priključio velikom maršu u Teheranu (dok je grad u isto vrijeme bio na meti bombardiranja).
Teheran tvrdi da Kharg funkcionira normalno unatoč američkim udarima
Iranski dužnosnici poručuju da se na otoku Kharg, unatoč američkim napadima prošloga tjedna, život i rad nastavljaju normalno te da nije došlo do prekida izvoza nafte. Glasnogovornik parlamentarnog odbora za energetiku, kojeg citira agencija Tasnim, rekao je da su radnici na otoku radili neprekidno kako bi osigurali da iranski naftni tokovi ostanu netaknuti.
Izraelska vojska tvrdi da je sinoć u napadu ubila zapovjednika snaga Basij IRGC-a, Gholamrezu Soleimanija.
Pet libanonskih vojnika ozlijeđeno je u izraelskom zračnom napadu na automobil i motocikl u Qaqaiyat al-Jisru, na jugu Libanona, priopćila je libanonska vojska.
Najmanje 12.000 stambenih jedinica u Teheranu pretrpjelo je djelomičnu ili potpunu štetu zbog američko-izraelskog napada, izjavio je guverner glavnog grada Mohammad Sadegh Motamadian.
Iran: "Američke snage moraju napustiti cijelu regiju"
Američka vojna prisutnost na Bliskom istoku ne donosi sigurnost, rekao je predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Ghalibaf za državnu televiziju, ističući da regionalnu sigurnost trebaju uspostaviti zemlje regije.
"Lice i poredak Bliskog istoka će se promijeniti, ali ne prema američkim planovima. Mi, islamske zemlje regije, uspostavit ćemo regionalni poredak i sigurnost u ekonomskoj i sigurnosnoj dimenziji", rekao je Ghalibaf, dodajući da američke snage moraju napustiti regiju.
Jedna je osoba poginula u padu krhotina presretnute rakete u području Bani Yas u Abu Dhabiju, priopćio je ured za medije UAE-a. Žrtva je bio pakistanski državljanin, priopćio je ured u objavi na X.
Snažni udar dronovima i raketama na američko veleposlanstvo u Bagdadu
Američko veleposlanstvo u Bagdadu našlo se na meti snažnog napada dronovima i raketama, koji irački sigurnosni izvori opisuju kao "najintenzivniji od početka" američko-izraelskog rata protiv Irana. Prema svjedocima, najmanje pet dronova i više raketa lansirano je prema diplomatskom kompleksu, pri čemu je sustav protuzračne obrane C-RAM oborio dio prijetnji, ali je jedan dron ipak pogodio unutar zone, izazvavši požar i dim.
Napad se dovodi u vezu s proiranskim milicijama koje posljednjih dana pojačavaju udare na američke ciljeve u Iraku kao odgovor na rat. Samo dan ranije, skupina Kataib Hezbollah objavila je smrt svog visokog zapovjednika, dok su zračni napadi u zapadnom Iraku usmrtili i borce Popularnih mobilizacijskih snaga.
Nakon napada, iračke sigurnosne snage raspoređene su diljem Bagdada, a strogo čuvana "Zelena zona", u kojoj se nalaze državne institucije i strana veleposlanstva, privremeno je zatvorena.
Broj ranjenih Amerikanaca u ratu s Iranom popeo se na oko 200
Broj američkih vojnika ranjenih u ratu protiv Irana narastao je na oko 200, objavila je američka vojska, dok sukob ulazi u treći tjedan. Prema CENTCOM-u, velika većina ozljeda je "lakša", 180 vojnika već se vratilo na dužnost, a deset ozljeda vodi se kao ozbiljno. Ranjenici su zabilježeni u Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jordanu, Bahreinu, Iraku i Izraelu.
Od početka iranskih udara na američke baze 28. veljače poginulo je 13 američkih vojnika. Podsjetimo, pojedini stručnjaci smatraju da je ukupan broj američkih žrtava možda i znatno veći.
Izrael je u utorak izveo val topničkih i zračnih napada na jug Libanona, pogodivši grad Taybeh, izvijestili su lokalni mediji.
Glasnogovornik ministarstva obrane Saudijske Arabije rekao je da je šest dronova uspješno presretnuto i uništeno u istočnom dijelu kraljevstva. Nisu navedeni nikakvi drugi detalji.
Seul upozorava na energetski šok: Južna Koreja razmatra najgore scenarije
Predsjednik Južne Koreje Lee Jae Myung upozorio je da svijet mora uzeti u obzir i najgori mogući scenarij za energetiku ako se kriza na Bliskom istoku nastavi. U televizijskom obraćanju naglasio je potrebu hitnog pronalaska stabilnih alternativnih izvora energije, jasno pokazujući koliko je Seul zabrinut zbog poremećaja u opskrbi koji proizlaze iz situacije oko Hormuškog tjesnaca.
Lee je također spomenuo mogućnost ograničavanja energetskog izvoza, iako nije ulazio u detalje, te istaknuo potrebu ubrzanog razvoja obnovljivih izvora energije. Takva kombinacija mjera pokazuje da Južna Koreja pokušava istodobno reagirati kratkoročno i dugoročno, svjesna da bi kriza mogla potrajati.
Istodobno, Seul ostaje oprezan na vojnom planu. Ranije je već poručeno da nema čvrste obveze slanja mornarice u Hormuški tjesnac unatoč pozivima iz Washingtona.
Izrael tvrdi da je pokrenuo 'masovni val' napada na Teheran.
Dvostruki zračni napad izveden je na sjedište pro-iranskih snaga u Bagdadu. Izvedeni su na kuću koja se koristi kao sjedište Narodnih mobilizacijskih snaga u bagdadskoj četvrti Jadiriya. Novinska agencija Reuters izvijestila je da su u napadu ubijene najmanje dvije osobe, pozivajući se na sigurnosne izvore.
Ured za medije UAE-a izvijestio je da je izbio požar u naftnoj industrijskoj zoni Fujairah nakon što su lokaciju ciljali dronovi. Podsjetimo, ova ključna lokacija bila je ciljana i tijekom jučerašnjeg dana.
Khiam postaje nova crta bojišnice: Hezbollah tvrdi da zaustavlja izraelsko napredovanje u južnom Libanonu
Na terenu u južnom Libanonu sukob ulazi u otvoreniju i opasniju fazu. Izraelsko ministarstvo obrane sada i službeno priznaje da je kopnena operacija unutar Libanona počela te da bi se mogla dodatno proširiti, iako je jasno da izraelske snage ondje djeluju već neko vrijeme. Prema izvješćima iz Bejruta, Izrael je još od kraja 2024. zauzimao vatrene položaje unutar libanonskog teritorija, što se tumači kao kršenje tadašnjeg primirja.
Izraelska strana tvrdi da je razlog upada nesposobnost ili nespremnost libanonske države da razoruža Hezbollah, pa Tel Aviv poručuje da taj posao preuzima sam. No upravo ta logika gura sukob prema dubljoj okupaciji pograničnog pojasa, a moguće i šire. Posebno je osjetljivo područje oko grada Khiama, gdje izraelske snage, prema dostupnim informacijama, već danima pokušavaju opkoliti grad i uspostaviti punu kontrolu.
Hezbollah je u večernjim satima objavio da se na više lokacija vode izravni okršaji s izraelskim snagama, upravo u zoni uz granicu. Tvrde da su raketirali izraelske vojnike kod Khiama te da su pogodili izraelski tenk u obližnjem Taybehu. Time se potvrđuje da južni Libanon više nije samo prostor bombardiranja iz zraka, nego bojište kopnenog rata koji bi vrlo brzo mogao progutati i posljednje ostatke regionalne kontrole.
Nekoliko snažnih eksplozija čulo se u sjevernom Teheranu, u blizini kompleksa palače Saadabad.
Cijene nafte nastavljaju rasti (prikaz do 16. ožujka 2026.):
Iran upozorava da bi eventualna američka kopnena invazija završila kao "drugi Vijetnam", poručujući da bi američke snage bile uvučene u dug i iscrpljujući rat iz kojeg ne bi lako izašle. Tu je poruku iznio iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Saeed Khatibzadeh.
Istodobno Donald Trump javno pokazuje nezadovoljstvo zato što američki saveznici odbijaju poslati ratne brodove kako bi pomogli u potpunom otvaranju Hormuškog tjesnaca. Njemačka otvoreno poručuje da ovaj rat nema veze s NATO-om, dok Britanija zasad govori samo o potrebi nekakvog zajedničkog plana, bez konkretnih obveza. Time postaje sve očitije da Washington, unatoč pritisku, ne uspijeva lako okupiti međunarodnu pomorsku potporu.