Trump nervozno traži koaliciju protiv Irana, oštro prozvao NATO, ali nitko se ne odaziva

Europska unija trenutačno nema političke volje proširiti mandat svoje pomorske misije Aspides na Hormuški tjesnac, iako među ministrima vanjskih poslova postoji jasna želja za jačanjem postojeće operacije na Bliskom istoku. To je nakon sastanka u Bruxellesu poručila šefica europske diplomacije Kaja Kallas, dajući do znanja da EU želi ostati prisutna, ali bez ulaska u još osjetljiviji i opasniji prostor izravne konfrontacije.

Ovakav stav također pokazuje da unutar EU nema stvarnog entuzijazma za novu vojnu avanturu pod pritiskom Washingtona. Dok Trump traži brodove i jasnije svrstavanje, Europa za sada bira oprez, svjesna da bi širenje misije na Hormuz moglo vrlo brzo pretvoriti ograničenu pomorsku nazočnost u otvoreni geopolitički teret (i potapanje brodova).

Iranska Revolucionarna garda ponovno je upozorila da bi u idućim satima mogla gađati industrijske objekte povezane sa Sjedinjenim Državama na Bliskom istoku.

U poruci koju prenosi agencija Tasnim glasnogovornik IRGC-a pozvao je radnike i stanovnike u blizini takvih postrojenja da se evakuiraju kako ne bi bili pogođeni mogućim napadima.

Teheran tvrdi da su meta "američke industrije" u regiji, odnosno tvrtke u kojima američki kapital ima udio. Iako nije objavljen precizan popis ciljeva, iranski mediji prošlog su tjedna spominjali moguće mete među tehnološkim kompanijama koje imaju urede u zaljevskim državama, uključujući Amazon, Google, Microsoft i Nvidia.

Takvo upozorenje pokazuje da Iran sve otvorenije širi definiciju legitimnih ciljeva izvan klasičnih vojnih objekata.

Ako se prijetnje ostvare, sukob bi se mogao dodatno preliti na komercijalnu infrastrukturu i globalne korporacije, čime bi rat dobio novu ekonomsku i tehnološku dimenziju.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije ni potvrdio ni demantirao medijske tvrdnje iz Kuvajta prema kojima je iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamenei stigao u Moskvu na liječenje. Umjesto jasnog odgovora, poručio je tek da Kremlj takve navode "ni na koji način ne komentira", čime je dodatno pojačana neizvjesnost oko stvarnog stanja novog iranskog vođe.

Te glasine nadovezuju se na raniju izjavu američkog ministra rata Petea Hegsetha, koji je prošlog tjedna tvrdio da je mlađi Hamenei ranjen. Mojtaba Hamenei preuzeo je položaj vrhovnog vođe nakon što je njegov otac Ali Hamenei ubijen u američko-izraelskim napadima krajem veljače.

Iran, međutim, odlučno odbacuje takve tvrdnje. Ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi rekao je u nedjelju da je Hamenei "u savršenom zdravlju" i da u potpunosti upravlja situacijom. Ipak, činjenica da se 56-godišnji vođa tijekom rata nije pojavio u javnosti, nego se oglasio samo pisanom izjavom u kojoj je obećao osvetiti krv ubijenih Iranaca, ostavlja prostor za daljnje spekulacije.

SAD tvrdi da dopuštaju iranskim tankerima prolazak kroz Hormuški tjesnac kako bi se "očuvala globalna opskrba naftom". Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je za CNBC da su iranski brodovi već počeli napuštati tjesnac te da je Washington svjesno dopustio taj promet kako bi ostatak svijeta i dalje dobivao energente.

Prema njegovim riječima, promet kroz tjesnac postupno se povećava, a među brodovima koji prolaze nalaze se i tankeri iz Indije i Kine. Time SAD pokušava stabilizirati tržište energenata i spriječiti dodatni skok cijena nafte, koji je već snažno pogodio globalna tržišta.

Istodobno je Bessent jasno dao do znanja da američki strateški cilj ostaje vojno slabljenje Irana. Kako je rekao, administracija Donalda Trumpa želi degradirati i uništiti iranske vojne kapacitete, uključujući mornaricu i sposobnost zemlje da projicira vojnu moć izvan vlastitih granica.

Prema izvješću Axiosa, Donald Trump razmatra mogućnost slanja američkih kopnenih snaga s ciljem zauzimanja terminala na iranskom otoku Kharg, kroz koji prolazi oko 90 % iranskog izvoza sirove nafte. U Washingtonu se takav potez opisuje kao mogući "ekonomski nokaut" za Teheran, jer bi izravan udar na Kharg pogodio samu financijsku kralježnicu iranske države. Reuters je također prenio da se unutar američke administracije doista razmatra scenarij zauzimanja tog ključnog naftnog čvorišta.

No upravo zato što je Kharg toliko važan, takva bi operacija bila i iznimno rizična. Za razliku od zračnih udara, zauzimanje otoka tražilo bi "čizme na terenu", dakle izravnu kopnenu prisutnost američkih snaga, a to bi otvorilo prostor za snažan iranski odgovor. Reuters navodi da bi jedan od mogućih ishoda bili napadi Irana na naftnu infrastrukturu širom Perzijskog zaljeva, dok je JPMorgan ranije upozorio da bi zauzimanje Kharga moglo dodatno pogoršati globalni naftni šok i destabilizirati opskrbu energijom daleko izvan same regije.

Drugim riječima, Kharg se u američkom strateškom razmišljanju sve otvorenije pojavljuje kao meta koja bi mogla slomiti Iran ekonomski, ali istodobno i pretvoriti sadašnji rat u još širi regionalni požar. Ono što u Washingtonu nekima izgleda kao odlučujući potez, u praksi bi moglo značiti prijelaz iz opasne eskalacije u rat čije bi posljedice osjetilo cijelo svjetsko energetsko tržište.

Vezano uz temu: Iranski otok Kharg je globalna crvena linija - velika priča o nafti, povijesti i najopasnijoj točki svijeta

Izraelski ministar kulture i sporta Miki Zohar upozorio je da se zemlja mora pripremiti za novu eskalaciju u idućim danima, poručivši da bi rat protiv Irana "vrlo vjerojatno" mogao potrajati još nekoliko tjedana. U izjavi za Radio 103FM naglasio je da cijelo izraelsko društvo mora biti spremnije na ono što slijedi, čime je dodatno potvrdio da izraelski vrh ne računa na skori kraj sukoba.

U Izraelu se sve otvorenije govori ono što se dosad uglavnom spominjalo tek između redaka: rat s Iranom ne izgleda kao brza kampanja, nego kao sukob koji ulazi u dužu, iscrpljujuću fazu. To istodobno znači i dodatni pritisak na civilno stanovništvo, gospodarstvo i sigurnosni aparat države, ali i još veći rizik da se regionalna kriza pretvori u trajno stanje.

Najmanje pet osoba poginulo je, a sedam ih je ozlijeđeno u napadima američkih i izraelskih snaga na iransku pokrajinu Markazi, javlja agencija Mehr pozivajući se na lokalne dužnosnike. Prema dostupnim informacijama, meta napada bila su civilna područja u dva odvojena udara.

U prvom napadu pogođeno je stambeno područje u blizini grada Araka, pri čemu su poginule najmanje četiri osobe. Lokalne vlasti upozoravaju da bi broj žrtava mogao rasti kako spasilačke službe nastavljaju s pregledom pogođenih objekata.

Drugi napad zabilježen je u gradu Mahallatu, gdje je pogođena stambena zgrada. U tom je napadu poginula jedna osoba, dok je sedam ljudi ranjeno.

Izraelska vojska objavila je da je 91. brigada započela kopnene operacije u južnom Libanonu s ciljem proširenja svoje "prednje obrambene zone" uz granicu. Prema službenom objašnjenju, operacija koja traje već nekoliko dana usmjerena je na uništavanje Hezbollahove infrastrukture, uklanjanje prijetnji i stvaranje dodatnog sigurnosnog pojasa za izraelske stanovnike u pograničnim područjima.

Posljedice za Libanon već su ogromne. Prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva, od 28. veljače u izraelskim napadima poginulo je najmanje 850 ljudi, među njima 66 žena, 107 djece i 32 zdravstvena radnika. Više od 2.100 osoba je ranjeno, a preko 800.000 ljudi raseljeno, što pokazuje da se situacija na terenu već pretvara u veliku humanitarnu katastrofu.

Saudijsko ministarstvo obrane objavilo je da je na istoku zemlje presrelo još tri vala dronova, pri čemu je u najnovijem valu oboreno 12 letjelica, u prethodnom šest, a u još ranijem pet. Time se potvrđuje da se zračni napadi na saudijski teritorij nastavljaju u valovima i da pritisak na zaljevske monarhije ne jenjava.

Ova nova objava dolazi nedugo nakon ranijeg priopćenja istog ministarstva prema kojem su saudijske snage u ranim jutarnjim satima već presrele 37 dronova. Zbrojeno, riječ je o čak 60 oborenih letjelica u jednom danu, što pokazuje razmjere prijetnje s kojom se kraljevstvo trenutno suočava.

Teheran je tijekom noći ponovno bio meta snažnih američko-izraelskih udara, a prema izvješćima s terena iznad grada su se na najmanje dvije ili tri lokacije vidjeli veliki stupovi dima. Riječ je, prema opisu dopisnika iz iranske prijestolnice, o jednim od najjačih napada dosad, što pokazuje da se zračna kampanja protiv Irana ne smanjuje, nego dodatno pojačava.

Posljedice za civilno stanovništvo postaju sve teže. Više od tri milijuna ljudi već je raseljeno zbog intenzivnog bombardiranja, dok je ranije prijavljeno najmanje 1.500 poginulih civila. Uz ljudske žrtve, nastavlja se i razaranje svakodnevice jer rat sve dublje pogađa gospodarstvo, opskrbu i osnovne uvjete života stanovništva.

Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha koji je svrgnut revolucijom 1979., pozvao je Irance u dijaspori da organiziraju prosvjede ispred iranskih veleposlanstava diljem svijeta. U objavi na društvenoj mreži X poručio je da se okupljanja trebaju održati povodom Charshanbeh Surija (koji se održava sutra), važnog datuma u perzijskom kalendaru koji prethodi proljetnom festivalu Norooz.

Pahlavi je pozvao sudionike da tim prosvjedima pošalju poruku da se iranski narod neće smiriti dok Islamska Republika ne bude uklonjena s vlasti. Prema njegovim riječima, okupljanja bi trebala pokazati svijetu da se približava trenutak političke promjene u Iranu.

Charshanbeh Suri je drevni iranski ritual s korijenima u zoroastrizmu, koji uključuje paljenje vatri i preskakanje malih krijesova kao simbol oslobađanja od nesreće i negativnosti. Pahlavi je taj tradicionalni običaj povezao s političkom porukom, tvrdeći da bi proslave trebale označiti dolazak "proljeća iranske slobode".

Australija je poručila da neće slati ratne brodove u Hormuški tjesnac, unatoč pozivu Donalda Trumpa saveznicima da pomognu u osiguravanju plovidbe kroz taj ključni energetski pravac. Ministrica prometa Catherine King izjavila je da je australski doprinos za sada ograničen na pomoć Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ponajprije kroz zrakoplove koji služe obrambenim potrebama i zaštiti australskih državljana u regiji.

Canberra time jasno pokazuje da ne želi izravno ulaziti u pomorsku komponentu sukoba, premda priznaje važnost Hormuškog tjesnaca za globalnu trgovinu i energetsku sigurnost.

Vlasti u Dubaiju objavile su da je požar izazvan napadom drona u blizini međunarodne zračne luke stavljen pod nadzor, a prema dosadašnjim informacijama nema ozlijeđenih. Incident je ipak izazvao ozbiljne poremećaje jer su letovi privremeno obustavljeni, promet prema zračnoj luci zaustavljen, a dio zrakoplova preusmjeren prema zračnoj luci Al Maktoum.

Riječ je o već trećem incidentu povezanom s dronovima kod zračne luke Dubai otkako je Iran 28. veljače pokrenuo odmazdu na zaljevske zemlje nakon što je napadnut od strane SAD-a i Izraela. Ovaj put pogođen je jedan spremnik goriva u blizini aerodroma.

Širi učinak sukoba sve je vidljiviji i u zračnom prometu i na energetskim tržištima. Zbog straha od projektila i dronova velik dio zračnog prostora Bliskog istoka ostaje zatvoren ili ograničen, letovi se otkazuju i preusmjeravaju, a cijene goriva rastu. Dubai, jedno od najvažnijih svjetskih prometnih čvorišta, tako sve otvorenije osjeća posljedice regionalnog rata koji više ne pogađa samo vojne ciljeve nego i samu infrastrukturu globalne povezanosti.

Cijene nafte ponovno su probile granicu od 100 dolara po barelu dok se rat na Bliskom istoku nastavlja širiti i remeti opskrbu energentima. Prema najnovijim podacima, američki referentni tip West Texas Intermediate porastao je na 100,22 dolara po barelu, dok je Brent, međunarodni standard, dosegnuo 106,11 dolara.

Rast cijena povezan je s poremećajima u proizvodnji i transportu energenata u Perzijskom zaljevu. Dio zaljevskih država smanjio je proizvodnju, a brojni tankeri ostali su blokirani u regiji, što dodatno pojačava pritisak na globalno tržište.

Od početka američko-izraelskih napada na Iran 28. veljače cijene nafte porasle su između 40 i 50 %. Takav skok već izaziva zabrinutost među ekonomistima jer bi mogao usporiti globalni gospodarski rast i potaknuti novi val inflacije.

Glasnogovornik Iranske revolucionarne garde Ali Mohammad Naini poručio je da je većina iranskih zaliha oružja i dalje netaknuta te da se napredniji sustavi još uvijek čuvaju u pričuvi. U izjavi za državnu televiziju IRIB rekao je da je Iran od početka rata 28. veljače protiv američkih i izraelskih ciljeva ispalio oko 700 projektila i 3.600 dronova, ali da to ne predstavlja puni domet iranskih mogućnosti.

Naini tvrdi da su iranske ofenzivne sposobnosti danas znatno veće nego tijekom prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata sa SAD-om i Izraelom. Posebno je naglasio da se u aktualnim napadima koriste projektili razvijeni još prije deset godina, sugerirajući da suvremenije i moćnije varijante još nisu ni uvedene u borbu.

Donald Trump u intervjuu za Financial Times ponovno je otvorio sukob sa saveznicima, upozorivši da NATO čeka "vrlo loša budućnost" ako članice ne pomognu SAD-u u "otvaranju Hormuškog tjesnaca". Pritom je izravno povezao američku pomoć Ukrajini s očekivanjem da sada europski saveznici uzvrate pomoć Washingtonu. Poruka je bila jasna: SAD je, prema njegovu tumačenju, pomagao drugima i kad nije morao, a sada želi vidjeti jesu li drugi spremni učiniti isto za američke interese.

Trump je posebno naglasio svoje dugogodišnje nezadovoljstvo NATO-om, koji i dalje vidi kao savez u kojem Washington daje više nego što dobiva. Na pitanje kakvu pomoć traži, odgovorio je vrlo široko, "što god bude potrebno", čime je ostavio otvorenim raspon mogućih zahtjeva, od pomorske prisutnosti do šire vojne potpore. Posebnu frustraciju pokazao je prema Velikoj Britaniji, za koju je rekao da se nije htjela odazvati kad je pomoć bila potrebna, nego tek nakon što je, po njegovim riječima, opasnost iz Irana već bila slomljena.

U istom razgovoru Trump je dao naslutiti da bi mogao odgoditi i najavljeni summit s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom kako bi pojačao pritisak na Peking da pomogne u deblokadi ključnog pomorskog pravca.

Američke i izraelske snage nastavljaju intenzivno bombardirati Iran, pri čemu su među pogođenim gradovima ponovno Teheran, Hamadan i Isfahan. Istodobno je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi odbacio Trumpove tvrdnje da Teheran želi razgovore o primirju, poručivši da će Iran nastaviti s obranom bez obzira na trajanje sukoba.

Sukob se sve jasnije prelijeva i na druge fronte. Izrael je pokrenuo nove valove napada na južni Libanon, dok na granici gomila tenkove i dodatne snage. Broj poginulih u Libanonu porastao je na 850, među njima je više od 100 djece, što dodatno potvrđuje da rat poprima sve šire i razornije regionalne razmjere.

U Washingtonu se istodobno pokušava ostaviti dojam da sukob ipak ima vremenski okvir. Američki ministar energetike Chris Wright rekao je da očekuje završetak rata "u idućih nekoliko tjedana", očito i kako bi smirio tržišta, dok je direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća Kevin Hassett naveo procjenu Pentagona prema kojoj bi operacija mogla trajati između četiri i šest tjedana.

Iran u međuvremenu nastavlja napade na Izrael, gdje su u više gradova, uključujući Tel Aviv, prijavljene ozljede i šteta od gelera i padajućih ostataka projektila. Paralelno s tim, rakete i dronovi gađali su i međunarodnu zračnu luku u Bagdadu, gdje se nalazi američka diplomatska misija, dok su Bahrein, Kuvajt, Katar i Saudijska Arabija objavili da su presreli dronove i projektile. Sve to pokazuje da rat više nije ograničen na dvije države, nego zahvaća gotovo cijeli prostor Bliskog istoka.