Teheran optužuje UAE za ulogu u američkom napadu
Iran tvrdi da su u američkim udarima na Kharg korišteni projektili lansirani s teritorija Ujedinjenih Arapskih Emirata, uključujući područje blizu Dubaija. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi objavio je informaciju. Američki CENTCOM u međuvremenu je potvrdio veliki napad na Kharg, navodeći da je pogođeno više od 90 vojnih ciljeva na otoku.
Posebna težina iranske optužbe leži u tome što se time UAE praktično prikazuje kao operativna platforma za napad na Iran. Prema izvješćima AP-a i drugim medijskim sažecima današnjih događaja, Teheran tvrdi da su napadi povezani s lokacijama u Ras Al Khaimahu i u blizini Dubaija, dok američka strana zasad nije javno potvrdila te detalje, a UAE se nije jasno očitovao.
Trump želi međunarodnu flotu u Hormuškom tjesnacu: "Zemlje koje dobivaju naftu moraju preuzeti odgovornost"
Američki predsjednik Donald Trump ponovno je pozvao druge države da se uključe u osiguravanje plovidbe kroz Hormuški tjesnac. U objavi na društvenoj mreži Truth Social poručio je da zemlje koje dobivaju naftu preko tog prolaza moraju same preuzeti dio odgovornosti za njegovu sigurnost.
Trump je pritom naglasio da će SAD "pomoći i koordinirati napore s drugim državama", sugerirajući formiranje šire međunarodne operacije koja bi održavala otvorenim ključni pomorski koridor. Ranije je već spomenuo da više zemalja razmatra slanje ratnih brodova kako bi osigurale slobodan protok tankera kroz tjesnac.
Prema Trumpovoj poruci, takva bi suradnja trebala postati trajni međunarodni napor, a ne isključivo američka odgovornost (unatoč činjenici da su on i Netanyahu pokrenuli ovaj rat!). Predstavio ju je kao zajednički projekt koji bi, kako tvrdi, mogao donijeti stabilnost i sigurnost globalnoj trgovini energentima, ali i potaknuti širu međunarodnu suradnju u trenutku kada rat na Bliskom istoku sve više prijeti globalnim energetskim tokovima.
Napad dronom zaustavio je rad rafinerije u iračkom Erbilu.
Teheran poziva regiju da protjera američku vojsku: "Američki sigurnosni kišobran pokazao je svoje rupe"
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi pozvao je države Bliskog istoka, osobito zaljevske monarhije, da protjeraju američke vojne snage iz regije. Njegova poruka dolazi u trenutku kada se sukob između Irana, SAD-a i Izraela sve više širi kroz uzajamne napade i prijetnje širom Perzijskog zaljeva.
Araghchi je poručio da je američki sigurnosni sustav u regiji pokazao svoje slabosti, tvrdeći da takozvani američki "sigurnosni kišobran" zapravo privlači sukobe umjesto da ih sprječava. Dodao je i da Washington sada traži pomoć drugih država, pa čak i Kine, kako bi osigurao plovidbu kroz Hormuški tjesnac.
Iranski šef diplomacije pritom je susjednim državama uputio izravan politički poziv da "protjeraju strane agresore", uz poruku da je američka vojna prisutnost vođena isključivo zaštitom izraelskih interesa. Izjava je dio šire iranske strategije da aktualni rat predstavi kao dokaz kako američka vojna infrastruktura u regiji više ne jamči sigurnost, nego postaje izvor nove nestabilnosti.
U napadu SAD-a i Izraela na industrijski grad Isfahan u središnjem Iranu ubijeno je 15 ljudi, a nekoliko ih je ranjeno.
Turski MVP Fidan upozorava na novu katastrofu: Ankara ističe da Izrael gura regiju prema ratu bez kraja
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan poručio je da se rat mora što prije zaustaviti te da se SAD i Iran moraju vratiti pregovorima kako bi se spriječilo daljnje širenje sukoba. Govoreći u Ankari, upozorio je da se rat sve opasnije prelijeva preko granica i da prijeti uvući cijelu regiju u novu fazu destabilizacije. Ankara pritom naglašava da ostaje u kontaktu s iranskim dužnosnicima i da pokušava zadržati prostor za diplomaciju.
Fidan je posebno optužio Izrael da Bliski istok vuče prema "novoj nestabilnosti", upozorivši da bi nastavak napada mogao stvoriti spiralu iz koje više neće biti izlaza. Dodao je i da će se Turska oduprijeti svakoj provokaciji, a potvrdio je i da je turska protuzračna obrana presrela projektil ispaljen prema zemlji.
U istoj izjavi Fidan je upozorio i na dvije posebno osjetljive točke. Zatvaranje džamije Al-Aqsa za vjernike nazvao je opasnim potezom koji može izazvati nove nemire u regiji, dok je za Benjamina Netanyahua rekao da pod izlikom borbe protiv Hezbollaha ide prema "novom genocidu" u Libanonu.
Teheran ponovno udara na američke baze: "One ne štite regiju, nego je guraju u rat"
Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf ponovno je oštro napao američku vojnu prisutnost u zaljevskim državama, ustvrdivši da rat jasno pokazuje kako američke baze na Bliskom istoku nisu zaštita, nego izvor opasnosti. U objavi na platformi X poručio je da te baze "ne štite nikoga", već predstavljaju prijetnju sigurnosti čitave regije.
Ghalibaf je pritom optužio Washington da sve podređuje interesima Izraela, tvrdeći da Sjedinjene Države žrtvuju sve druge aktere u korist izraelske strategije. Time je dodatno učvrstio iransku poruku prema arapskim susjedima da američka vojna prisutnost ne donosi stabilnost, nego ih pretvara u potencijalne mete i produžetke tuđeg rata.
Posebno je odjeknula njegova završna formulacija da je "svatko koga odijeva Amerika zapravo gol", čime je htio poručiti da američko savezništvo ne pruža stvarnu sigurnost, nego ostavlja partnere izloženima.
Ujedinjeni Arapski Emirati su "oštro osudili podmukli napad dronom koji je po drugi put u tjedan dana bio usmjeren na konzulat UAE-a u iračkom Kurdistanu, ozlijedivši pritom dva pripadnika sigurnosnih snaga i prouzročivši štetu na zgradi konzulata".
Iran upozorava stanovnike UAE-a da evakuiraju lučka područja u Abu Dhabiju i Dubaiju.
Pahlavi se nudi kao vođa Irana i već slaže prijelaznu vlast
Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha koji je svrgnut u revoluciji 1979., poručio je da je spreman preuzeti vodstvo nad tranzicijom u Iranu čim Islamska Republika padne. U objavi na društvenim mrežama naveo je da već radi na formiranju strukture koju naziva "prijelaznim sustavom", okupljajući ljude unutar i izvan zemlje za buduće upravljanje državom.
Pahlavi je jedna od najpoznatijih figura iranske oporbe u egzilu, a njegov politički profil dodatno je ojačao nakon prosvjeda iz siječnja, kada su neki prosvjednici otvoreno zazivali povratak monarhije. No, mnogi su skeptični prema stvarnoj potpori za njega unutar Irana (u dijaspori je pak sasvim druga priča). Prema njegovim riječima, proces odabira članova prijelaznog tijela vodi Saeed Ghasseminejad, savjetnik za Iran i financijsku ekonomiju pri američkom think-tanku "Foundation for Defense of Democracies", poznatom po tvrdoj liniji prema vlastima u Teheranu.
Pahlavi tvrdi da su već identificirani i procijenjeni "sposobni pojedinci" koji bi mogli preuzeti različite dijelove prijelazne uprave.
Izraelski ministar obrane Katz najavljuje "odlučujuću fazu" rata
Izraelski ministar obrane Israel Katz poručio je da rat s Iranom ulazi u "odlučujuću fazu", jasno dajući do znanja da Tel Aviv i Washington ovu eskalaciju vide kao širi i dugotrajniji obračun. U televizijskoj izjavi upućenoj vojnom vrhu posebno je pohvalio američke napade na iranski otok Kharg, koji je ključan za iranski izvoz nafte.
Katz je pritom naglasio da se radi o "globalnoj i regionalnoj borbi protiv Irana", koju predvode Donald Trump i Benjamin Netanyahu, sugerirajući da sukob više nije ograničen samo na razmjenu vojnih udara, već poprima oblik šire političko-vojne kampanje. Njegova poruka da će ova faza trajati "koliko god bude potrebno" upućuje na daljnju eskalaciju bez jasnog vremenskog ograničenja.
Iranska mornarica tvrdi da su gađali američke baze u Abu Dhabiju, Bahreinu i Kuvajtu
Iranska mornarica tvrdi da je pokrenula više uzastopnih valova napada na američke vojne položaje u nekoliko zaljevskih država, čime se sukob dodatno širi izvan same zone Irana i Perzijskog zaljeva.
Prema navodima iranskih medija, zapovjednik mornarice Revolucionarne garde Alireza Tangsiri rekao je da su mete bile američke baze al-Dhafra u Abu Dhabiju, al-Adiri u Kuvajtu i Sheikh Isa u Bahreinu.
Tangsiri tvrdi da su u napadima gađani sustavi radara Patriot, zrakoplovi i spremnici za avionsko gorivo, što upućuje na pokušaj da se oslabi američka protuzračna obrana i operativna sposobnost zračnih snaga u regiji.
Izraelska vojska tvrdi da je pogodila više od 100 zapovjednih središta Hezbollaha od početka rata.
Američka strategija širi se na iranske otoke: nakon Kharga na meti Kish i Abu Musa
Sve je više naznaka da bi američke vojne operacije mogle zahvatiti i druge iranske otoke u Perzijskom zaljevu. Nakon napada na Kharg, u analitičkim krugovima spominju se i otoci Kish te Abu Musa kao potencijalne sljedeće mete. Posebno je osjetljiv Abu Musa, smješten u samom Hormuškom tjesnacu, gdje bi svaka vojna operacija imala izravne posljedice na globalne pomorske i energetske tokove.
Iranske vlasti, prema svjedočenjima iz zemlje, već razmatraju scenarije obrane tih područja. Jedan iranski dužnosnik navodno je ranije upozorio da vojska priprema planove upravo za slučaj sukoba oko otoka Abu Musa, dok Kharg, koji leži sjevernije, već ima ključnu ulogu u iranskom naftnom izvozu i logistici.
Istodobno se u američkim strateškim krugovima sve otvorenije govori o mogućnosti slanja kopnenih snaga. Bivši visoki dužnosnik iz administracije Baracka Obame nedavno je sugerirao da se razmatraju operacije ne samo na otocima, već i dublje na iranskom teritoriju, posebno u regiji Ahvaz na jugozapadu zemlje. Upravo se ondje nalazi najveći dio iranskih nalazišta nafte i plina, što takav scenarij čini izravnim udarom na energetsku okosnicu države.
Kharg kao znak nervoze: Robert Pape tvrdi da Trump vojni uspjeh pretvara u strateški poraz
Robert Pape, profesor političkih znanosti sa Sveučilišta u Chicagu (o čijim smo analizama jučer pisali, vidi: Tri faze kroz koje SAD upada u zamku), ocjenjuje da je Trumpovo bombardiranje iranskog otoka Kharg prije svega potez očaja, pokušaj da ponovno uspostavi kontrolu nad situacijom koja mu sve brže izmiče. Po njegovu tumačenju, Trump je u rat ušao s očekivanjem brzog sloma iranskog vodstva i moguće promjene režima, ali se to nije dogodilo. Umjesto raspleta kakvom se nadao, suočio se s tvrdokornim protivnikom koji nije pao "kao kula od karata".
Pape smatra da je Washington možda ostvario određene taktičke uspjehe, ali da je na strateškoj razini već u problemu. Upravo zato Trump sada, prema njegovoj procjeni, traži nove taktičke poteze kojima bi prikrio širi neuspjeh. Napad na Kharg ili čak eventualno iskrcavanje marinaca pritom bi, upozorava Pape, moglo biti znatno skuplje i opasnije nego što se na prvi pogled čini jer bi američke snage bile izložene dugotrajnoj iranskoj vatri.
Pape ističe i širu ekonomsku dimenziju takve eskalacije. Umjesto da donese pobjedu, udar na Kharg mogao bi dodatno smanjiti količinu nafte na tržištu, pogurati cijene prema gore i time produbiti globalnu krizu. Drugim riječima, potez koji bi trebao pokazati snagu mogao bi postati dokaz da se vojna operacija pretvara u strateški autogol.
2.500 američkih marinaca ide prema regiji, prvi kopneni kontingent u ratu s Iranom
Oko 2.500 pripadnika američkih marinaca iz sastava 31. Marine Expeditionary Unit krenulo je iz baze na Okinawi prema Bliskom istoku zajedno s amfibijskim jurišnim brodom USS Tripoli. S tog broda marinci bi se, prema potrebi, mogli rasporediti u operativnu zonu – bilo za krizne operacije ili potencijalno za preuzimanje određenih područja na iranskom teritoriju (recimo upravo otok Kharg koji je sad u fokusu).
Riječ je o prvim američkim kopnenim snagama koje se šalju u kontekstu američko-izraelskog rata protiv Irana, premda marinci formalno djeluju i s mora i s kopna. Njihovo raspoređivanje zato predstavlja važan korak u postupnom povećanju američke vojne prisutnosti u regiji.
Ovaj potez sugerira da Washington ne planira brzo završiti sukob, nego polako jača vojni položaj kako bi imao više opcija za daljnje faze rata. Slanje marinaca tako se može tumačiti kao signal da bi sukob mogao prijeći u dugotrajniju i širu vojnu kampanju.
Kharg pogođen, Teheran prijeti udarom na naftu cijelog Zaljeva
Iranska agencija Fars potvrdila je da su u američkom napadu na otok Kharg pogođeni vojni ciljevi, uključujući obrambeni objekt vojske, pomorsku bazu, kontrolni toranj za helikoptere i nosač helikoptera. Time je iz Teherana prvi put stigla potvrda iz izvora bliskog vlastima da je strateški važan otok doista bio meta ozbiljnog udara.
Istodobno je iransko vojno zapovjedništvo poslalo vrlo oštru poruku da bi napad na naftnu infrastrukturu na Khargu značio iranski odgovor protiv svih naftnih postrojenja u regiji povezanih sa SAD-om. Teheran, dakle, jasno daje do znanja da vojni ciljevi još ne znače prelazak crvene linije, ali da bi udar na iranski energetski izvoz mogao otvoriti novu, mnogo opasniju fazu rata.
Iran je proteklih dana već gađao pojedine ciljeve u Saudijskoj Arabiji, Kataru i drugdje, ali zasad bez udara koji bi ozbiljno paralizirali regionalnu naftnu industriju. Upravo zato ova nova prijetnja djeluje kao signal da Teheran još uvijek čuva najtežu kartu za slučaj da Washington krene na samo srce iranske naftne ekonomije.
Pet američkih zrakoplova oštećeno u iranskom napadu u Saudijskoj Arabiji
Pet američkih zrakoplova za dopunu gorivom oštećeno je posljednjih dana dok su se nalazili na pisti u jednoj zračnoj bazi u Saudijskoj Arabiji, izvijestio je Wall Street Journal pozivajući se na neimenovane američke dužnosnike. Prema tim navodima, letjelice su oštećene u iranskom napadu.
List nije naveo kada se točno napad dogodio niti kolika je razina štete na zrakoplovima. Ako se informacija potvrdi, riječ bi bila o ozbiljnom udaru na logističku infrastrukturu američkog ratnog zrakoplovstva u regiji.
Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) zasad je odbilo komentirati izvješće, pa detalji incidenta i dalje ostaju nejasni.
Dopisnik Al Jazeere Arabic izvještava da se nakon prijavljenog napada vidio dim kako se diže iz američkog veleposlanstva u Bagdadu, a oglasile su se i sirene za zračnu uzbunu.
Dim nad Khargom, ali Iran tvrdi da baza i dalje djeluje
Iranska agencija Fars izvijestila je da se nad otokom Kharg vidi gust dim nakon američkih napada, ali tvrdi da iranske vojne snage i dalje djeluju s tog strateški važnog mjesta. Prema navodima agencije, obrambeni sustavi na otoku ponovno su aktivirani već unutar sat vremena nakon udara, što, kako tvrde, dovodi u pitanje američke tvrdnje da su ciljevi potpuno uništeni.
Izvori na terenu koje citira Fars navode da se tijekom napada čulo više od 15 eksplozija na otoku. Kharg je ključna točka iranske naftne infrastrukture i važna logistička baza u Perzijskom zaljevu, pa svaki napad na to područje ima potencijalno velike posljedice.
Prema istim izvorima, naftna infrastruktura na otoku nije pogođena, što znači da iranski izvoz nafte zasad nije izravno prekinut.
Hezbollah i iranske kasetne bojeve glave šire štetu po Izraelu
Novi val napada pogodio je više dijelova Izraela, a čini se da je šteta u Gornjoj Galileji vjerojatno posljedica raketne paljbe Hezbollaha s područja uz libanonsku granicu. Istodobno su zabilježeni udari i u središnjim te južnim dijelovima zemlje, uključujući požare u Lodu, štetu u beduinskom selu u pustinji Negev te oštećenja u okolici zračne luke Ben Gurion, gdje je zbog požara iz jedne zgrade evakuirano 30 stanara.
Šteta je prijavljena i u Rishon LeZionu južno od Tel Aviva, gdje je oštećena škola, dok je jedan neeksplodirani projektil ostao zabijen u cesti. Oštećenja su zabilježena i u Holonu i Yehudu. Prema dostupnim informacijama, velik dio razaranja u posljednjim danima povezuje se s iranskim projektilima s kasetnim bojevim glavama, koji raspršuju velik broj manjih eksplozivnih punjenja na širokom području.
Takvo oružje posebno je opasno jer i kada ne probije obranu u punom kapacitetu, njegove dodatne bombe mogu izazvati veliku štetu na više točaka odjednom. Upravo zato i relativno ograničen broj pogodaka može ostaviti dojam mnogo šireg udara nego kod klasičnih projektila.
Kharg otok i njegova važnost
Američki predsjednik Donald Trump objavio je da su američki zrakoplovi bombardirali vojne objekte na iranskom otoku Kharg, ali zasad nisu gađali naftnu infrastrukturu. I sam Trump nazvao je taj otok "krunskim draguljem" iranske ekonomije, što nije pretjerivanje s obzirom na njegovu ključnu ulogu u izvozu iranske nafte.
Kharg se nalazi blizu sjevernog dijela Perzijskog zaljeva, nedaleko od grada Bušehr, i predstavlja središnje čvorište iranske naftne industrije. Procjenjuje se da čak oko 90% iranskog izvoza nafte prolazi kroz taj otok, gdje se sirova nafta ukrcava na tankere koji potom prolaze kroz Hormuški tjesnac prema globalnim tržištima, uključujući Kinu.
Zbog toga je svaki napad na Kharg strateški izuzetno osjetljiv. Ako su američke snage, kako tvrdi Washington, uništile vojne objekte na otoku, to bi moglo olakšati eventualnu operaciju mogućeg zauzimanja tog područja. U takvom scenariju SAD bi praktički dobio polugu kontrole nad iranskim izvozom nafte, što bi bio jedan od najtežih ekonomskih udaraca za Teheran.
Rat se širi na više frontova
Američki predsjednik Donald Trump objavio je da su američke snage bombardirale vojne objekte na iranskom otoku Kharg te upozorio da bi naftna infrastruktura tog ključnog energetskog čvorišta mogla postati sljedeća meta ako Iran nastavi blokirati Hormuški tjesnac. U međuvremenu Washington dodatno pojačava vojnu prisutnost u regiji slanjem 2.500 marinaca, ratnih brodova i 10.000 dronova-presretača.
Na drugim bojištima sukob također eskalira. Izraelski napad na zdravstveni centar u južnom Libanonu ubio je 12 medicinskih djelatnika, dok libanonske vlasti navode da je u izraelskim napadima do sada poginulo 773 ljudi, među njima 103 djece. Istodobno je izraelski projektil pogodio selo u iranskoj pokrajini Markazi i ubio šest osoba. Hezbollah je poručio da je spreman na "dugotrajnu konfrontaciju" s Izraelom.
U diplomatskoj sferi dio država pokušava smiriti situaciju. Katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani i omanski sultan Haitham bin Tariq pozvali su na deeskalaciju i dijalog nakon što su dronovi izazvali smrtne slučajeve u Omanu. Istodobno zapadne zemlje pokušavaju ublažiti energetski udar, pa je Kanada najavila da će pridonijeti s 23,6 milijuna barela nafte u koordiniranom puštanju strateških rezervi koje organizira Međunarodna agencija za energiju.
Donald Trump zaprijetio je da bi SAD mogao napasti naftnu infrastrukturu na iranskom otoku Kharg ako Teheran nastavi ometati plovidbu kroz Hormuški tjesnac. Istodobno je tvrdio da su američki udari već "potpuno uništili" vojne ciljeve na otoku, ali da zasad nisu dirali samu naftnu infrastrukturu. Time je poslao poruku da bi sljedeća faza rata mogla izravno pogoditi srce iranskog izvoza nafte.
Kharg je iznimno važan jer preko tog terminala prolazi oko 90% iranskog izvoza nafte. Prema iranskim izvorima, tijekom američkih napada ondje je odjeknulo više od 15 eksplozija, no pogođeni su protuzračni sustavi, pomorska baza i zračna luka, dok naftna infrastruktura navodno nije oštećena. Tržišta zato nervozno prate svaki signal da bi cjevovodi, spremnici i terminali mogli postati meta, jer bi i manji poremećaj dodatno stisnuo globalnu opskrbu.