Ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi rekao je da Iran i dalje pokušava spriječiti SAD da napadaju Iran iz svojih baza diljem Bliskog istoka. Ponovio je da su akcije Irana "obrambene" i da nisu izravno usmjerene na susjedne zemlje, već na izvor američkih napada koji dolaze iz tih zemalja.
Irački sigurnosni izvor rekao je za Al Jazeeru da je ciljan logističko-potporni kamp za američko veleposlanstvo u blizini zračne luke u Bagdadu. Aktivirani su sustavi protuzračne obrane, navodi se.
Katarski emir i njemački kancelar naglašavaju "diplomatska rješenja" za okončanje rata
Katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani razgovarao je telefonski s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom o aktualnoj situaciji na Bliskom istoku i nastavku rata u regiji. Prema priopćenju iz ureda katarskog emira, dvojica čelnika razmotrila su najnoviji razvoj događaja u kontekstu onoga što Doha opisuje kao "nastavak otvorene iranske agresije" prema Kataru i drugim državama regije.
U razgovoru je naglašena potreba za pojačanim međunarodnim naporima kako bi se "zaustavila eskalacija i spriječilo daljnje širenje sukoba". Obje strane su istaknule da sadašnja faza krize zahtijeva jačanje diplomatskih inicijativa i traženje političkih rješenja.
Prema katarskom priopćenju, takav pristup trebao bi biti u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, koja naglašava rješavanje sporova mirnim putem te poštivanje teritorijalnog integriteta država.
Brtanija: "Hitna de-eskalacija najbolji je način za stabilizaciju cijene energenata"
Britanska ministrica financija Rachel Reeves izjavila je da je brza de-eskalacija na Bliskom istoku najbolji način da se Britanija zaštiti od rasta cijena energije. Govoreći pred zastupnicima, poručila je da će nastaviti pratiti kretanje cijena nakon novog skoka naftnih tržišta izazvanog ratom.
Reeves je naglasila da želi spriječiti prelijevanje geopolitičke krize na svakodnevne troškove građana, osobito kada je riječ o gorivu. Dodala je da je od regulatora zatražila pojačan nadzor nad cijenama osnovnih potrepština, uključujući cestovna goriva, te upozorila da neće tolerirati da kompanije iskorištavaju krizu za ostvarivanje prekomjerne dobiti na račun potrošača.
Izjava dolazi u trenutku kada britanska vlada, zajedno s partnerima iz skupine G7, razmatra i šire mjere za ublažavanje energetskog udara, uključujući mogućnost koordiniranog puštanja strateških naftnih rezervi ako rat i poremećaji na tržištu potraju.
U objavi na X-u, iranski ministar vanjskih poslova poručio je: "Iran ne želi nauditi običnim Amerikancima koji su u velikoj većini glasali za prekid sudjelovanja u skupim stranim ratovima". Pritom se jasno referirao na Trumpova predizborna obećanja da će okončati, a ne započinjati ratove.
Libanonska skupina Hezbollah tvrdi da je raketnim napadom ciljala izraelske vojnike u blizini granice. U izjavi, Hezbollah ističe da su njihovi borci napali skup izraelskih vojnika u libanonskom pograničnom gradu Mays al-Jabal ranije danas u 17:00 sati po lokalnom vremenu.
Veliki udari na centralni Izrael
U središnjem dijelu Izraela sirene i uzbune gotovo se neprestano oglašavaju zbog raketne vatre koja dolazi iz Irana ili iz Libanona gdje djeluje Hezbollah. Očevici javljaju o stupovima dima na više mjesta udara, iako izraelska vojna cenzura zasad još nije odobrila objavu detaljnijih informacija.
Riječ je o prostoru od iznimne strateške važnosti za Izrael. U toj zoni živi oko 44% stanovništva zemlje, ondje se nalazi zračna luka Ben Gurion, više vojnih baza, ministarstvo obrane i sjedište Mossada.
Kontinuirane uzbune pokazuju da pritisak na izraelsku unutrašnjost raste i da se rat sve manje zadržava na rubovima, a sve više pogađa samo srce države.
Francuska razmatra organiziranje "pratnje" kroz Hormuški tjesnac s ratnim brodovima
Francuska razmatra uspostavu pomorske "eskort misije" u Hormuškom tjesnacu, dok istodobno pojačava vojnu prisutnost u Sredozemlju i Crvenom moru. Predsjednik Emmanuel Macron izjavio je na Cipru da Pariz raspoređuje ratne brodove kao dio "obrambene" potpore saveznicima na Bliskom istoku.
Macron je, govoreći nakon napada dronovima na Cipar prošlog tjedna, poručio da "kada je Cipar napadnut, tada je napadnuta i Europa". Prema njegovim riječima, Francuska će u regiju poslati ukupno osam ratnih brodova, nosač zrakoplova te dva nosača helikoptera, a dio tih snaga mogao bi kasnije biti angažiran i u Hormuškom tjesnacu radi potpore trgovačkim brodovima.
"U procesu smo uspostave čisto obrambene, čisto eskortne misije, koja mora biti pripremljena zajedno s europskim i drugim državama, a čija je svrha da se, čim završi najintenzivnija faza sukoba, omogući pratnja kontejnerskih brodova i tankera te postupno ponovno otvori Hormuški tjesnac", rekao je Macron.
Merz "zabrinut cijenom energije"
Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da Berlin s rastućom zabrinutošću prati skok cijena energije izazvan ratom protiv Irana, upozorivši da bi takav razvoj mogao imati ozbiljne posljedice za njemačko gospodarstvo.
"Zabrinuti smo zbog kretanja cijena energije. Znamo da bi to potencijalno moglo utjecati na njemačko gospodarstvo", rekao je Merz na konferenciji za novinare, potvrđujući da rat na Bliskom istoku više nije samo sigurnosno pitanje, nego sve otvorenije prelazi i u ekonomsku sferu Europe.
Merz je prošlog tjedna tijekom posjeta Bijeloj kući izrazio potporu američko-izraelskom ratu protiv Irana, ali je istodobno rekao da se nada njegovu brzom završetku upravo zato što sukob nanosi štetu globalnom gospodarstvu.
SAD poziva svoje državljane da napuste jugoistočnu Tursku
Sjedinjene Države pozvale su svoje državljane da napuste jugoistočnu Tursku te su naredile povlačenje sekundarnog osoblja iz američkog konzulata u Adani, u blizini važne NATO baze. Američka ambasada u Ankari objavila je da je odluka donesena zbog povećanih sigurnosnih rizika u regiji.
U istom upozorenju američkim državljanima poručeno je da se "snažno potiču da odmah napuste jugoistočnu Tursku". Ovaj potez dolazi u trenutku širenja regionalnih napetosti i sve većeg straha da bi se rat na Bliskom istoku mogao preliti i na druge dijelove regije.
Putin čestitao novom iranskom ajatolahu
Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je Mojtabi Hamneiju na imenovanju za novog iranskog vrhovnog vođu, priopćio je Kremlj. Moskva time i formalno potvrđuje da prijenos vrhovne vlasti u Teheranu prihvaća kao legitiman i politički važan trenutak u jeku rata.
Prema navodima iz Kremlja, Putin je izrazio uvjerenje da će Mojtaba Hamnei "časno" nastaviti djelo svog oca te ujediniti iranski narod "u suočavanju s teškim iskušenjima".
Putin je dodao da će Rusija nastaviti stajati uz Teheran, poručivši da želi potvrditi "nepokolebljivu potporu Teheranu i solidarnost s našim iranskim prijateljima".
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha poručio je da Rusija i Iran predstavljaju "istu prijetnju" te pozvao saveznike Kijeva da pojačaju pritisak na Moskvu usred rata protiv Irana. U objavi na društvenim mrežama ustvrdio je da Rusija i Iran "rade zajedno" te da zajednički ugrožavaju Europu, SAD i zemlje Perzijskog zaljeva.
"Rat protiv iranskog režima i obrana Ukrajine od ruske agresije dva su bojišta jednog te istog rata", napisao je Sibiha. Pritom je povukao izravnu paralelu između Bliskog istoka i istočne Europe, tvrdeći da se sigurnosni razvoj u tim dvjema regijama ne može promatrati odvojeno.
Pro-iranske skupine u Iraku pozdravile su imenovanje Mojtabe Hamneija za novog iranskog vrhovnog vođu, predstavljajući njegov dolazak na čelo Islamske Republike kao znak kontinuiteta u trenutku rata i regionalne eskalacije.
Badr organizacija, jedna od najvažnijih pro-iranskih šiitskih snaga u Iraku, poručila je da novo vodstvo predstavlja "blagoslovljeni kontinuitet puta islamske revolucije". Asaib Ahl al-Haq ocijenio je da izbor Mojtabe Hamneija pokazuje "kontinuitet" i "jačanje uloge Islamske Republike kao središnjeg stupa osovine otpora", dok je Kataeb Hezbollah poručio da imenovanje odražava duboko razumijevanje "egzistencijalnih izazova s kojima se suočava nacija".
Turska šalje F-16 na Cipar
Tursko ministarstvo obrane objavilo je da je rasporedilo šest borbenih zrakoplova F-16 i sustave protuzračne obrane na teritorij Sjevernog Cipra, navodeći da je odluka donesena "u svjetlu nedavnih događaja u našoj regiji".
U kratkom priopćenju ministarstvo je poručilo da će se sigurnosne mjere dodatno prilagođavati ovisno o razvoju situacije. "Dodatne mjere bit će poduzete ako to bude potrebno", navodi se u izjavi.
Raspoređivanje dolazi u trenutku šire militarizacije istočnog Sredozemlja, gdje više država povećava vojnu prisutnost zbog eskalacije rata na Bliskom istoku i rastuće zabrinutosti da bi se sukob mogao preliti i na druge regionalne točke.
Izraelska vojska objavila je da je izvela novi val zračnih udara na ciljeve povezane s Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC). Prema priopćenju, pogođene su baze i objekti IRGC-a, uključujući policijsko sjedište te zapovjedni centar u Isfahanu koji koristi paravojna organizacija Basij.
Izraelska strana tvrdi da su napadi dio faze operacije čiji je cilj dodatno oslabiti ključne strukture i temelje iranskog režima. U najnovijem ratnom izvješću navodi se da je operacija usmjerena na produbljivanje štete nanesene iranskim sigurnosnim i vojnim kapacitetima.
Vojska je također objavila da su izvedeni napadi na postrojenje za proizvodnju raketnih motora te na više lokacija s kojih se lansiraju balističke rakete dugog dometa.
Ministri financija skupine G7 danas će raspravljati o mogućem koordiniranom puštanju nafte iz strateških rezervi, prema informacijama koje prenosi Financial Times. Ideja je da se kroz mehanizam Međunarodne agencije za energiju (IEA) na tržište pusti dodatna količina nafte kako bi se ublažili šokovi na energetskim tržištima izazvani ratom na Bliskom istoku.
Prema istom izvješću, najmanje tri države članice G7 – među njima i Sjedinjene Države – već su izrazile potporu takvoj mjeri. Puštanje nafte iz strateških rezervi obično se koristi u situacijama kada globalna opskrba energentima postane ozbiljno ugrožena, primjerice zbog ratova, sankcija ili velikih poremećaja u prometu.
Rasprava dolazi u trenutku kada je promet kroz Hormuški tjesnac snažno poremećen zbog sukoba, a riječ je o prolazu kroz koji inače prolazi oko 20% svjetske trgovine naftom. Eventualna koordinirana intervencija G7 bila bi pokušaj stabilizacije tržišta i smirivanja cijena, koje posljednjih dana snažno osciliraju zbog straha od šireg energetskog šoka.
HRW: "Izrael je upotrijebio bijeli fosfor iznad stambenih područja u Libanonu"
Human Rights Watch objavio je da postoje dokazi kako je Izrael početkom mjeseca koristio bijeli fosfor iznad stambenih područja na jugu Libanona, što ta organizacija smatra kršenjem međunarodnog humanitarnog prava.
U novom izvješću HRW navodi da je potvrdio autentičnost sedam fotografija koje prikazuju streljivo s bijelim fosforom ispaljeno iznad naseljenog područja u mjestu Yohmor na jugu Libanona, kao i požare koji su 3. ožujka izbili na najmanje dvije kuće.
Ramzi Kaiss, istraživač Human Rights Watcha za Libanon, rekao je da je "nezakonita uporaba bijelog fosfora nad stambenim područjima od strane izraelske vojske iznimno alarmantna" te upozorio da bi posljedice za civile mogle biti teške. Dodao je da zapaljivi učinci bijelog fosfora mogu uzrokovati smrt ili teške ozljede koje ostavljaju trajne posljedice i doživotnu patnju.
Predsjednik Pezeškian: "Počinje novo doba, sjajan horizont održive neovisnosti!"
Iranski predsjednik Masoud Pezeškian pozdravio je izbor ajatolaha Mojtabe Hamneija za novog vođu Islamske Republike, nazvavši tu odluku "početkom novog doba časti i autoriteta za iranski narod".
Pezeškian je izbor opisao kao izraz volje islamskog svijeta u jačanju nacionalnog jedinstva, koje je nazvao "neosvojivom tvrđavom" protiv vanjskih prijetnji i neprijateljskih planova. U poruci je istaknuo i ulogu prethodnog vođe u očuvanju sustava i jačanju revolucije, tvrdeći da je time postavljen čvrst temelj za budućnost Irana. Pod novim vodstvom, poručio je, Iran bi trebao dosegnuti "sjajan horizont održive neovisnosti, znanstvenog i tehnološkog napretka te sveobuhvatnog razvoja".
Iranski predsjednik pritom je naglasio da zemlja, unatoč teškim okolnostima, može prevladati sadašnje izazove oslanjajući se na kolektivnu mudrost, vjeru i ustrajnost. Posebno je pohvalio "uzornu otpornost" iranskog naroda i odlučnost oružanih snaga u suočavanju s, kako je naveo, "brutalnom i otvorenom agresijom cionističkog režima i zločinačkog SAD-a". Pezeškian je izrazio uvjerenje da će Iran pod novim vođom, kroz povjerenje, empatiju i široko narodno sudjelovanje, uspjeti prebroditi sadašnju krizu.
Bahrein navodi da su 32 osobe ranjene u iranskom napadu dronom. Službena bahreinska novinska agencija javlja da su četiri žrtve u kritičnom stanju, a među njima su i djeca kojima je potrebna operacija.
Saudijsko ministarstvo obrane priopćilo je da je presrelo i uništilo četiri drona iznad pustinje Rub al-Khali koji su letjeli prema naftnom polju Shaybah.
Tijekom noći u Iraku je zabilježen niz incidenata s dronovima, a najnovije snimke iz ranih jutarnjih sati, koje je verificirala Al Jazeera, prikazuju više presretanja u blizini međunarodne zračne luke u Bagdadu.
Ranije je objavljeno da su dronovi oboreni iznad bagdadske četvrti Al I’alam, pri čemu je u incidentu ranjena jedna žena.
Associated Press, pozivajući se na sigurnosni izvor, navodi da je iračka protuzračna obrana rano jutros srušila još jedan dron dok se približavao bazi Victoria, američkom vojnom kompleksu unutar međunarodne zračne luke u Bagdadu.
Ministarstvo obrane UAE-a navodi da je zračna obrana zemlje reagirala na nadolazeće prijetnje raketama i dronovima iz Irana. Navedeno je da su zvukovi koji se čuju rezultat presretanja.
Libanonsko ministarstvo zdravstva priopćilo je da su najmanje tri osobe ubijene, a 15 ih je ranjeno u izraelskom napadu na južni Tayr al-Dabba.
Kurdski list Rudaw izvještava da je protuzračna obrana na međunarodnoj zračnoj luci u Erbilu presrela napad dronom. Američke snage su stacionirane na aerodromu u gradu, koji je glavni grad Iračkog Kurdistana.
Iran je imenovao Mojtabu Hamneija, sina ubijenog ajatolaha Alija Hamneija, za novog vrhovnog vođu, čime je poslana jasna poruka da vlast u Teheranu ostaje u rukama iste struje koju SAD i Izrael upravo nastoje fizički slomiti. Odluku je donijela Skupština stručnjaka, tijelo od 88 klerika zaduženo za izbor vrhovnog vođe, a Mojtaba je i prije glasanja slovio kao glavni favorit zbog snažnog utjecaja unutar sustava izgrađenog za vrijeme očeve vladavine.
Njegovo imenovanje dolazi usred rata koji traje već više od tjedan dana i sve snažnije destabilizira regiju. Donald Trump je poručio da bi Washington "trebao imati riječ" u izboru novog iranskog vođe te zaprijetio da Mojtaba "neće dugo trajati" bez američkog odobrenja, dok je Izrael još prije objave izbora poručio da bi mogao gađati svakoga tko bude izabran.