Nakon velikog izraelskog napada krenuo je raketni odgovor Teherana - do koje mjere će eskalirati i hoće li povući sa sobom i Bliski istok, a možda i šire?
Objavljeno
Bliski istok je ušao u novu, opasniju fazu nakon što je Izrael izveo dosad najveći zračni napad na Iran, a Teheran uzvratio salvom balističkih projektila prema izraelskom tlu. Sirene u Tel Avivu i Jeruzalemu potjerale su stanovnike u skloništa dok su se na nebu sudarali presretači i iranske rakete, a u samom Teheranu odjekivale eksplozije u blizini zračne luke Mehrabad, smještene tik do kompleksa državnog vrha. Izrael tvrdi da je većinu od oko stotinu ispaljenih projektila presreo, ali nekoliko je ipak pogodilo gusto naseljena područja, usmrtivši najmanje jednu osobu i ranivši desetke.
Meta izraelske ofenzive bili su, prema službenom priopćenju, "zapovjedni centri, vojni laboratoriji i ključni znanstvenici" povezani s iranskim nuklearnim programom. Posebnu su pažnju privukla podzemna postrojenja Natanz i Fordow, koja Teheran godinama reklamira kao dokaz tehnološke samodostatnosti, a Zapad kao prijetnju. Šef IAEA‑e Rafael Grossi ustvrdio je pred Vijećem sigurnosti UN‑a da je iznadzemni pilot‑pogon u Natanzu potpuno razoren, dok se razmjeri štete na ostalim lokacijama još procjenjuju.
Iran je gotovo trenutno odgovorio "stotinama" projektila srednjeg dometa, tvrdeći da je riječ o razmjeru primjerenom razini izraelske agresije. U Tel Avivu je pogođen neboder u središtu grada, a u predgrađu Ramat Ganu jedna je stambena zgrada sravnjena sa zemljom. Američka vojska — čiji su brodovi i sustavi protuzračne obrane raspoređeni širom regije — priznala je da je pomogla u obaranju dijela iranskog salva, što je Teheran protumačio kao izravno sudioništvo Washingtona u napadu na iranski teritorij.