Peking je s razlogom nervozan: Naftovod i plinovod kroz Mjanmar od esencijalne su važnosti za energetsku politiku Kine - alternativa je opasni Malajski prolaz, ali gnjevni prosvjednici spremaju ih se "zapaliti"

Gdje Kina stoji po pitanju vojnog udara koji je početkom prošlog mjeseca izveden u Mjanmaru teško je reći, pogotovo uzimajući u obzir povijest odnosa ovih dvaju susjednih država. Činjenica jest da je Kina imala relativno dobre odnose s Mjanmarom (dok se zemlja još zvala Burma) tijekom više desetljeća vladavine vojne hunte, no u isto vrijeme do određenog dodatnog zbližavanja (naročito u ekonomskom smislu) došlo je i za vrijeme demokratske vlasti u Mjanmaru, odnosno tijekom godina dok je na vlasti bila liderica Aung San Suu Kyi (koja je, kao i drugi visoki dužnosnici, sada u kućnom pritvoru).

Ali za znatan broj prosvjednika u Mjanmaru nema dvojbe - Kina podupire vojnu huntu, a neki čak smatraju kako Peking i stoji iza samog državnog udara.

U svakom slučaju, taj gnjev počinje se održavati na sve kinesko u zemlji, a nova meta su kineski plinovod i naftovod. "Kineski cjevovodi bit će spaljeni!", uzvikuju gnjevni prosvjednici.

O kakvim cjevovodima je uopće riječ? Prije sad već dosta godina, 2004. (dakle, još za vrijeme vojne vlasti), Mjanmar i Kina počeli su pregovore o ovom energetskom projektu, a već iduće 2005. potpisan je i sporazum kojime se Mjanmar obvezao kupovati plin od kineske kompanije PetroChina tijekom idućih 30 godina.