Buđenje japanskog militarizma i otpor naroda: preko polovice stanovnika protiv izmjene pacifističkog Ustava, jedan muškarac se zapalio u centru Tokija

Pojedine zemlje na Dalekom istoku, u prvom redu Kina i obje Koreje, tvrde kako se Japan nikada nije pokajao za svoju agresiju u Drugom svjetskom ratu, često ističući "njemački primjer" za usporedbu. No, čak do to i jest točno, moramo se upitati "tko je Japan?" - ako pod Japanom smatramo aktualnu desničarsku vladu koju predvodi premijer Shinzo Abe, onda se itekako može govoriti o opasnom novom uzdizanju japanskog militarizma, no japanski narod ima poprilično drugačije stavove.

Imajući u vidu kako je današnja demokracija zaista rijetko pravi "odraz volje naroda", važno je znati što Japanci misle o ovom razvoju situacije. Da se njih pita aktualni poslijeratni japanski, tzv. "pacifistički", Ustav se svakako ne bi mijenjao, dok na tome inzistira japanska politička elita na čelu s Abeom.

Poslovni dnevni list Nikkei proveo je veliku anketu koja otkriva kako se čak 54% Japanaca protivi izmjenama Ustava prema kojem se japanska vojska ne može koristiti izvan Japana, tj. dozvoljena joj je isključivo obrambena funkcija. Svega 34% smatra da bi se Ustav trebao mijenjati onako kako Shinzo Abe predlaže.

Premijer Abe kao argument koristi aktualne tenzije između Tokija i Pekinga, kao i "provokacije" Sjeverne Koreje, ističući da je došlo vrijeme da japanska vojska ima šire ovlasti. Naime, aktualni Ustav znatno ograničava japansku vojsku. Ustav je, ironično, uvelike sastavljen od strane SAD-a nakon poraza Japana u Drugom svjetskom ratu (o američkim zločinima u Japanu: Jedan od najvećih zločina u ljudskoj povijesti: atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija), no SAD-u sada zapravo odgovara vojno ajtivniji Japan kao protuteža Kini (vidi: Analiza: Može li evolucija Obamine doktrine u regiji Azija-Pacifik uskoro dovesti do vojnog sukoba između Kine i SAD-a?).