Analiza: Iran i Afganistan potpisali ekonomsko-sigurnosni pakt u vrijeme dok SAD ulaže ogroman napor kako bi osigurali svoj pakt s Kabulom, Rohani poručio: "Sve strane trupe trebaju se povući iz regije"

Iran i Afganistan potpisali su pakt o kooperaciji i regionalnoj sigurnosti, ističući zabrinutost zbog prisutnosti stranih vojnika u regiji, u vrijeme kada SAD ulaže sav diplomatski i nediplomatski pritisak kako bi natjerali Kabul na potpisivanje sigurnosnog pakta sa SAD-om kojime bi američka vojska (dio nje) mogla ostati u Afganistanu i nakon 2014. Podsjetimo, ukoliko ne dođe do potpisivanja pakta između Washingtona i Kabula, svi američki vojnici morati će se povući iz zemlje do kraja 2014.

Na afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija već se mjesecima vrši pritisak po pitanju američko-afganistanskog sigurnosnog pakta, no on se do sada uspješno opirao potpisivanju istog. Amerikanci žele da se pakt potpiše do kraja ove godine, dok Karzai ističe da se potpisivanje može desiti tek nakon što idućeg proljeća prođu afganistanski predsjednički izbori (u kojima se on neće kandidirati jer je već odradio dva mandata, no svakako ima plan na čelu države postaviti "svog čovjeka", što nije nužno u interesu SAD-a). S druge strane, SAD nastoji zastrašiti vlasti u Kabulu ističući kako se Afganistan, bez pomoći američke vojske, neće moći obraniti od nove ofenzive Talibana.

To je možda točno, neki analitičari tvrde kako su Talibani prejaki za afganistansku vojsku te kako bi mogli ponovno zauzeti Kabul ukoliko se američke trupe povuku. No, stvari svakako nisu crno-bijele, naime, poznato je kako je afganistanska vlada pokušala u nekoliko navrata dogovoriti mir s Talibanima kontaktirajući direktno njihove lidere. Kao i u susjednom Pakistanu, tu se umiješao SAD i pokušaje pregovora eliminirao na način da su fizički eliminirali talibanske predstavnike koji bi eventualno bili spremni na dijalog.

Kako pakta još uvijek nema, a godina se bliži kraju, nervoza u Washingtonu svakim je danom sve veća i veća. To je razumljivo, potrebno je pritom se prisjetiti američke invazije Iraka - tamo su također imali plan ostati još dugo, no na kraju su se ipak morali povući. Ne samo da su se morali povući, već je današnja vlast u Bagdadu naklonjena Iranu, ali i Siriji. Neki će reći kako je to isključivo zbog činjenice da su na vlast u Bagdadu došli većinski šijiti (Saddam je bio sunit), mada te sektaške podjele ne moraju nužno biti i politički kompatibilne - dovoljno je pogledati primjer Azerbajdžana, većinski (85%) šijitske zemlje koja svakako nije naklonjena Iranu.