Znakovi udaljavanja: Sjene Iransko-iračkog rata i sankcija u odnosima Bagdada i Teherana

Odnosi Bagdada i Teherana pogoršani su nakon što je irački premijer izjavio kako će se njegova zemlja držati pravila američkih sankcija protiv Irana. Irački premijer Haider al-Abadi rekao je 7. kolovoza kako će se Irak pridržavati američkih sankcija o Iranu kako bi zaštitio iračke interese. Abadijev glasnogovornik Saad al-Haditi potvrdio je 13. kolovoza kako Irak neće prekršiti američke sankcije o Iranu i da "stajalište Iraka prema američkim sankcijama nametnutim Iranu proizlazi iz općeg interesa Iraka, kako ta odluka nije donesena neumoljivo ili brzopleto, te da na nju nisu utjecala stajališta drugih država ili političkih stranaka“.

Nakon što je Irak izjavio kako će se pridržavati američkih sankcija, nekoliko iranskih dužnosnika podiglo je svoje glasove protiv Iraka, nazvavši ga izdajničkim i zahtijevajući od zemlje da plati naknadu štete uzrokovane Iransko-iračkim ratom 1980.-1988. koji se dogodio nakon što je u Iraku zavladao Sadam Husein. Ovo je prvi pravi međunarodni rat koji su Iranci vodili u nekoliko stotina godina. Promjena vlasti vodila je i Irak i Iran u sukob. U Iraku je nakon nekoliko pokušaja državnog udara moć preuzela stranka Ba'at, iračka podružnica većeg političkog pokreta na Bliskom istoku, s panarapskim, socijalističkim i nacionalističkim obilježjima. U srpnju 1979. general Sadam Husein preuzeo je ulogu predsjednika Iraka. Iste godine je Islamska revolucija uspjela u Iranu. Krhkost novog političkog sustava i tranzicijska vlada bile su slabosti koje je Sadam Husein nastojao iskoristiti kako bi dobio komadić energetski važnog iranskog teritorija. U Iraku je Islamska revolucija izazvala zabrinutost sunitske vladajuće klase u zemlji gdje je 60 posto stanovništva šijitsko. Jug Iraka je mjesto gdje se nalaze najvažnija svetišta šijitizma (Nadžaf, Karbala, Samara i Kazimije), i gdje su veze s Iranom tradicionalno jake. Šijitski jug također ima važnu transportnu i energetsku poziciju, posebice u Šat al-Arabu i oko luke Basra.