Zdravstvo, pravo na dom, obrazovanje, zaštita prirode... Narod tražio, narod odbacio: Kako je sinoć propuštena povijesna prilika koja je mogla transformirati konzervativni Čile u najprogresivniju zemlju svijeta

7 min
22

Objavljeno

Čileanski predsjednik Gabriel Borić ispred predsjedničke palače u Santiagu 5. rujna 2022. (izvor: AP Photo/Matias Basualdo/Guliver Image) |

Trebalo je to biti pravo političko čudo, zaokret kakav se ne pamti u moderno doba, barem ne u ovom stoljeću. Čile, zemlja koja se još uvijek ravna prema Ustavu koji datira iz vremena diktature zloglasnog generala Augusta Pinocheta (period koji je trajao od 1973. do 1990. godine), trebala je dobiti ne samo novi Ustav već vjerojatno i najprogresivniji Ustav na svijetu. Sve, od legalizacije pobačaja, obavezne univerzalne zdravstvene zaštite, pa do jačanja sindikata i ispravljavanja povijesne nepravde kroz davanje znatno veća prava autohtonim narodima Čilea. Sve to je bilo u nacrtu novog Ustava, nedostajalo je samo jedno - da ga narod odobri.

Ali kako je uopće došlo do toga da se sastavlja novi Ustav? Ironično, odnosno bit će kad saznamo ishod - upravo je narod tražio da se Ustav promijeni, ali je nakon toga na jučerašnjem referendumu prijedlog novog Ustava odbacio i to s popriličnom brojkom od 62%.

Poštovani, za nastavak čitanja potrebna je pretplata
Izaberite jednu od ponuđenih opcija:

Koristimo kolačiće za osnovne funkcije weba i analitiku. Možete prihvatiti sve ili odabrati samo nužne. Saznaj više i uredi postavke

© 2026 Advance.hr
Podrška i pomoćUvjeti korištenjaKontakt