Zašto je nestala europska ljevica?

Njemački politolog Klaus von Beyme još je početkom novog tisućljeća upozorio da će političke stranke postajati sve sličnije u procesu njihove transformacije. One se sve više profesionaliziraju kako u vodstvu, tako i u parlamentu, jačaju u svojoj centralizaciji, te se ponašaju vrlo pragmatično u cilju maksimiziranja svog položaja. Posljedično, strane su manje ideološke, a više okrenute strategijama izborne borbe. Birači se slabije identificiraju sa strankama, opada brojčano sudjelovanje u izborima, i sve je veća volatilnost, odnosno mijenjanje glasačkog stava.

Klasična stranačka i politička razdjelba na desno i lijevo se gubi, te se politički spektar homogenizira i raste trend stvaranja centra. U doba deideologiziranih masovnih stranaka centra koaliranje je postalo snažno prisutan čimbenik stvaranja vlasti. Na marginama su nastale ekstremističke stranke, ponekad zvane krajnjom ljevicom i krajnjom desnicom. U Europi nominalno i dalje postoji raspodjela na pretežito konzervativne i demokršćanske stranke kao stranke 'desnog centra' te socijaldemokratske stranke kao stranke 'lijevog centra'. Međutim, klasična podjela lijevo-desno više ne prati i stranački program ili ponašanje nominalne ljevice i nominalne desnice.