Začarani krug rata, kukuruza i pšenice: Kriza hrane postaje neizbježna, jer toliko toga udara odjednom, a najteže dolazi kad se sjetimo usjeva koji upravo sad nisu zasađeni

Ovog tjedna MMF je objavio izvještaj u kojem navode kako bi sukob u Ukrajini mogao "fundamentalno izmijeniti globalni ekonomski poredak". Da će ova situacija imati dalekosežne posljedice već je svima jasno, no osvrnimo se na detalje. U izvještaju se navodi kako će doći do globalnog usporavanja ekonomskog rasta te daljnjeg povećanja inflacije. Tu se navode i već očekivana upozorenja da raste neizvjesnost kod investitora te da bi to moglo uzrokovati bijeg kapitala iz tzv. nadolazećih tržišta. U prijevodu - siromašnije zemlje bit će najviše pogođene.

"Ovaj sukob je velik udarac po globalnu ekonomiju koji će naštetiti rastu i povećati cijene", navodi se. Također se napominje kako će najveći udarac osjetiti zemlje koje su najviše trgovinski i financijski izložene ovom sukobu (u prijevodu: zemlje koje, poprilično ovise o uvozu/izvozu prema Rusiji i Ukrajini, primjerice kod nabave hrane...). Navodi se i kako postoji povećani rizik od izbijanja sukoba u ovim regijama: Sub-saharska Afrika, Latinska Amerika, Kavkaz i Centralna Azija.

U najvećoj opasnosti su, razumljivo, zemlje koje nabavljaju najveću količinu hrane iz dvije sukobljene zemlje. Recimo jedan Egipat može očekivati popriličnu krizu pošto čak 80% pšenice uvozi iz Rusije i Ukrajine.

Dugoročno gledano, navodi se, "rat bi mogao iz temelja promijeniti globalni ekonomski i geopolitički poredak ako se trgovina energijom promijeni, lanci opskrbe se rekonfiguriraju, platne mreže fragmentiraju i zemlje preispitaju posjede valutnih rezervi".