Velika priča: Pobuna u Banja Luci - od pravde za Davida do smjene režima za Dodika?

Kada se jednom pokrenu određeni događaji isti mogu dovesti do lančane reakcije koja onda sama sebi postaje svrha, bez obzira kako je ista zapaljena. Ta dinamika može vrijediti za mnoge stvari, a svakako vrijedi i u kontekstu jedne pobune. Svaka pobuna ima neke značajke, "stanice" kroz koje prolazi i ovisno o tome kojima se kreće utjecat će i na njen konačni ishod. Jedna od tih "stanica" svakako može biti eskalacija sukoba između prosvjednika i policije, to je kritična točka u kojoj se može polako nagovijestiti i sam ishod. Represija vodi ili u gušenje ili u rasplamsavanje. Na neki način na represiju "se čeka" kada stvar postane ozbiljna jer ona je okidač koji nezadovoljstvo pretvara u nemire, ili pak gura nezadovoljstvo s javne površine natrag u 4 zida. U kontaktu s represijom jedna skupina, često nesvjesno, donosi kolektivnu odluku želi li se dalje upuštati u ovaj okršaj, sada pojačanog rizika, ili će se povući, osjećajući da "još nije vrijeme".

Zadnjih godina, pa i mjeseci, čak i dana, svjedočili smo ovom procesu na mnogim mjestima. Jedan od poznatijih slučajeva iz "ovih godina" svakako je onaj iz Ukrajine gdje se sukob rasplamsao, detonirao je u centru Kijeva, da bi rezultirao progonom predsjednika i izbijanjem građanskog rata koji, ako se ikada u njega direktno uključe NATO i Rusija, može postati "najgori scenarij".