Velika analiza štrajka radnika u obrazovnom sektoru u Hrvatskoj: Nastavnici zaslužuju puno više od mizerije za koju se bore - njihova pobuna je jedinstvena prilika za spas zemlje i odstranjivanje svih "stručnjaka za Solitaire" iz javnog sektora

Veliki štrajk radnika u osnovnim i srednjim školama traje već mjesec dana, no od sredine ovog tjedna više ne cirkularno već frontalno, odnosno svaki dan u svim županijama, a time stvari postaju već puno zanimljivije te je ključni trenutak da se osvrnemo na ovu vrlo važnu temu. Pojasnimo ukratko, uključujući i za čitatelje koji nisu upoznati s događanjima u Hrvatskoj, o čemu se radi. Prosvjetni radnici traže od Vlade povećanje tzv. "koeficijenta složenosti poslova" za ukupno 6,11%. Što to zapravo znači? Taj koeficijent je faktor na temelju kojeg se izračunavaju plaće radnika u cijelom javnom sektoru u Hrvatskoj, ne samo u školstvu. Drugim riječima, postoji osnovica koja je za sve radnike u javnom sektoru ista, a onda se na nju dodatno uračunava spomenuti koeficijent nakon čega dobivamo konačno bruto i neto mjesečnu plaću.

Da bismo točno znali što prosvjetari traže moramo dobro razumjeti ovaj postupak, pa krenimo redom. Dakle, kolika je osnovica za plaće u javnom sektoru u Hrvatskoj? Ona od sredine ove godine iznosi točno 5.695,87 kuna bruto (oko 766 eura). Iznos plaće pak dobivamo tako da ćemo osnovicu pomnožiti s pripadajućim koeficijentom. Koliki je taj koeficijent za nastavnike/učitelje u srednjim i osnovnim školama? Isti iznosi 1,32 za VSS zaposlenike (visoka stručna sprema, odnosno one s 4 do 5 godina fakultetskog obrazovanja). Znajući koeficijent sada možemo izračunati i prosječnu plaću u ovom sektoru, dakle - 5,695 x 1,32 = 7,517 kn.