Uzbekistan između represije i salafizma: Hoće li Taškent pred nadolazećim naletom ISIL-a braniti Washington ili Moskva?

Srednja Azija je od propasti Sovjetskog saveza bila u raskoraku između represivnih režima i utjecaja radikalnih džihadista. Uzbekistan, najmnogoljudnija zemlja Srednje Azije, posebno je poznat po svojim posebnostima. Distanciran od Moskve i Ankare, predsjednik Islam Karimov najvjerniji je prijatelj zapadnih sila, iako je njegov režim obilježen sustavnom represijom i kršenjem ljudskih prava. Međutim, nakon odlaska ISAF-a iz Afganistana, Uzbekistan nastoji pronaći nove saveznike u borbi protiv salafističke prijetnje. Islamisti iz devedesetih vraćaju se u punom mahu na krilima ISIL-a, a Taškent se sve više okreće Rusiji kao najboljem zaštitniku srednjoazijske sigurnosti.

Međunarodne sile bile su podosta nezainteresirane za politički i društveni razvoj Uzbekistana sve do napada na Afganistan. Tada je Zapadni savez tražio strateške poveznice sa zemljama Srednje Azije. U ožujku 2002. SAD i Uzbekistan potpisali su Deklaraciju strateškog partnerstva, kojima se borba protiv islamističkog ekstremizma institucionalizirala kao osnovica uzbečko-američke suradnje. U tom odnosu međunarodni pokazatelji nedovoljnih ljudskih prava i odsustvo političkih reformi u Uzbekistanu postali su manje važni.