Ustavne promjene u Kirgistanu vode k podijeljenoj naciji

U Kirgistanu je 11. prosinca ove godine održan ustavni referendum koji je povećao moći vlasti. 83,7 posto glasača je poduprijelo paket ustavnih amandmana koje su predložili saveznici kirgiskog predsjednika Almazbeka Atambajeva. U zemlji koja ima oko šest milijuna ljudi, izašlo je 42 posto glasača. Odobreni amandmani pružaju više moći premijeru i vladi, u kojoj sjede članovi Atambajevove Socijaldemokratske partije. Neki Atambajevovi kritičari su ga optužili za planiranje da postane premijer kada mu istekne posljednji predsjednički mandat iduće godine. Atambajev je odbio takve spekulacije. Zemlja je time dobila svoj četvrti ustav nakon proglašenja nezavisnosti. Originalni ustav je napravljen 1993., a on je dobio svoje amandmane dva puta prije i dva puta poslije Revolucije tulipana 2005. Potom je novi ustav izglasan na referendumu 2007. Nakon druge revolucije 2010. ponovno je organiziran referendum za promjenu ustava. Taj posljednji ustav nije bio povoljan nikome, jer se raspravlja o ustavnim izmjenama gotovo otkako je novi ustav stupio na snagu. Dodatna neshvatljivost tog ustava jest da se neke ustavne odredbe stavljaju na snagu tek u rujnu 2020.

Predsjednik je javno rekao u medijima da se pribojava niskog izlaska, posebice ispod 30 posto, što bi prema zakonu bio premali izlazak za provođenje referenduma. S druge strane, Atambajev nije htio previše glasača na biralištima. Kirgistan je uveo u biračku praksu biometričke podatke pa se izbori mogu vrlo teško namještavati. Zbog povlastica koje dobivaju, studenti i vojnici su predsjedniku najomiljeniji glasači. Oni su od ovog ljeta, kada je najavljen referendum, razglašavali poruku izvršne vlasti i potrebe ustavnih reformi. Među njima se nalazi posebno ideja da se tim referendumom može ojačati nezavisnost zemlje. Atambajev je ustvrdio da je Kirgistan jedina zemlja koja dobrovoljno daje svoju nezavisnost na milost i nemilost odbora, čak i poštovanih kao oni u UN-u.