U Rusiji bez Rusa: Republika Ingušetija, jedna od onih priča koju Moskva više ne može riješiti

Prije dvadeset i devet godina, 4. lipnja, nastala je Republika Ingušetija nakon proglašenja neovisnosti strane Čečenije. To je vratilo status koji je imala u osvit sovjetske moći i za Inguše simbolizira da su se mogli vratiti na pozornicu povijesti i sadašnjosti, koliko god često njihova zemlja i njezina država bili potisnuti. Republički dužnosnici nastojali su svesti ovaj događaj na folklorne događaje i govoriti o napretku republike isključivo u ekonomskom smislu.

Dobrim dijelom zbog pobune na Sjevernom Kavkazu, Ingušetija ostaje jedna od najsiromašnijih i najnestabilnijih regija Rusije. Iako je nasilje posljednjih godina zamrlo, pobuna u susjednoj Čečeniji povremeno se prelijevala u Ingušetiju. Prema Human Rights Watchu iz 2008. godine, republika je destabilizirana korupcijom, nizom zločina visokog profila (uključujući otmice i ubojstva civila od strane vladinih snaga sigurnosti), antivladinim prosvjedima, napadima na vojnike i časnike i pogoršanjem stanja ljudskih prava. Inguši, nacionalna skupina starosjedilaca na Kavkazu, sebe nazivaju Ghalghai (od inguškog: Ghala ("tvrđava" ili "grad") i ghai ("stanovnici" ili "građani"). Inguši govore inguški jezik, koji ima vrlo visok stupanj međusobne razumljivosti sa susjednim Čečenima. Inguši su tradicionalno besklasno društvo koje se temelji na klanskom sustavu i nepisanom zakonu (danas u Ingušetiji živi približno 350 klanova). Svaki se klan i svaki član klana smatraju jednakim. Za razliku od susjednih država na Kavkazu (isključujući Čečene), Inguši nikada nisu imali socijalno nadređene i inferiorne članove društva. Danas su gotovo svi Inguši sunitski muslimani.