Turski vanjskopolitički proboj za vrijeme koronavirusa

Turska je poslala pomoć u borbi protiv pandemije COVID-19 u više od 20 zemalja. Iako gesta ima humanitarnu dimenziju, smatra se i korakom kako bi se postigle političke i ekonomske koristi u budućnosti. Izazov tim planovima je dinamika pandemije u Turskoj, koja bi vlasti mogla natjerati da se usredotoče na unutarnju situaciju.

Turska je bila posljednja država G20 koja je službeno potvrdila slučaj koronavirusa 11. ožujka. Za prijenosnika je rečeno da je zaražen u inozemstvu. Odatle su se zaraze razvijale brzim tempom - do petog dana nakon prvog pozitivnog testa prijavljeno je još 18 slučajeva, a do desetog dana taj je broj dosegao 670. Od 8. travnja službeni podaci turskog ministarstva Zdravlje su potvrdili više od 38 000 zaraženih i 812 smrtnih slučajeva. To znači da se pandemija u Turskoj povećava brže nego čak i u Italiji u usporedivom vremenu. Korovirusne infekcije zabilježene su u cijeloj Turskoj, ali Istanbul je epicentar, gdje je zabilježeno 60 posto svih slučajeva. Prema turskom ministru zdravstva Fahrettinu Kocu, svaka zaražena osoba u gradu zarazila je u prosjeku 16 drugih (u usporedbi s 2–4 u ostalim dijelovima svijeta). Prijenos virusa olakšava ogromna populacija i gustoća Istanbula - 15,5 milijuna stanovnika i prosječno 2.831 osoba po četvornom kilometru, ali u pet najprometnijih četvrti taj je omjer 30.000–41.000 ljudi na kilometar. Iako je temeljni cilj turskih vlasti u borbi protiv pandemije zaštita turskog gospodarstva, vlada je postupno uvodila sve više i više ograničenja. Prioriteti su bili jasni u prvom govoru predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana (18. ožujka) kada se usredotočio na ekonomiju. Najavio je poticajni paket vrijedan oko 15,5 milijardi dolara (oko 2 posto turskog BDP-a) u kojem je vlada odlučila odgoditi plaćanje poreza, smanjiti PDV na domaćim letovima, povećati najniže mirovine, garantirati pomoć najsiromašnijim domaćinstvima i druge mjere.