Turska: Politička i ekonomska supersila budućnosti koja bi mogla zasjeniti Europsku uniju i Rusiju

Tijekom Hladnog rata Republika Turska je bila ključna članica NATO saveza na važnom prostoru tromeđe između Europe, Azije i Bliskog istoka jer je svojoj privrženosti demokratskom poretku i sekularizmu, sprječavala širenje komunizma. Nakon što je Hladni rat 1991. konačno završio, bio je veliki broj političkih analitičara i znanstvenika koji su tvrdili da će turska uloga u geopolitici značajno opasti. Kad je sovjetska prijetnja nestala mnogi su smatrali da će nestati i važnost Turske te da će postati sporedna ili čak trećerazredna sila u 21. stoljeću.

Međutim, takvo predviđanje je bilo apsolutno pogrešno i kratkovidno. Za vrijeme zadnjih petnaestak godina, Turska je postala rastuća političko-ekonomska sila u Europi, vjerojatno najutjecajnija muslimanska država na svijetu čije je uređenje postalo nadahnuće za brojne reformističke muslimanske pokrete tijekom Arapskog proljeća. Turska je bila prva europska država koja se uspjela oporaviti od posljedica Svjetske financijske krize 2008. i između 2010. i 2016. Turci su imali rekordne stope gospodarskog rasta od 6.7% BDP-a. Moć i utjecaj Turske na Levantu su veći od utjecaja država kao što su Njemačka, Francuska i Velika Britanija pojedinačno, a možda i zajedno.