Teheranski murali - slika ideje Islamske republike ali i promjena u građanskom životu

Teheran je najveći grad Bliskog istoka,megalopolis kojega nastanjuje više od 14 milijuna ljudi. S okolnim gradovima, ta brojka premašuje 20 milijuna ljudi. Teheransko stanovništvo je različito, grad je bogat kulturom i parkovima, njegovo je zagađenje zraka već legendarno. Topografija grada fascinira: južni dijelovi Teherana sežu već duboko u pustinjsku srednjoiransku visoravan na tisuću metara nadmorske visine, dok su sjeverni dijelovi Teherana na 1800 metara, obilježeni moćnom planinom Alborz, šumovitim ulicama i skupocjenim vilama. Nekoć prijestolnica Kadžara i Pahlavija, koji su obitavali i u danas očuvanim palačama Golestan, Niavaran i Sa'adatabad, danas je glavni grad Islamske republike Iran.

U tom divovskom republikanskom i islamskom prostoru tuku se iranski nacionalni identitet s iranskim islamskim identitetom, nastojeći naći poveznice koje su prisutne vizualno i semiotički na javnom prostoru. Javni murali (divar negari – slikarstvo na zidovima) najočitiji su biljeg današnjeg Teherana, koji odmah postaje uočljiv posjetiteljima, ali čiji umjetnički izrazi ponekad podliježu važnijim ideološkim zasadama. Ovi veliki murali tvore metanarativ Islamske republike, te su manifestacija vizija, mišljenja i stvarnosti jedinstvenog društva koje je stalno u procesu ponovne izgradnje i ponovnog samoidentificiranja. Iako podliježu pravilima vladajuće klase u Iranu, ove semiotičke ikone tvore poveznicu naroda i vlasti, koja se upotrebljava, zloupotrebljava i konzumira svakodnevno.