Tajna igra izraelskih plaćenika u Kamerunu

Kamerun je zahvaćen s dva nasilna sukoba. Prvi, između vlade i separatista iz manjine koja govori engleski jezik, vodio je ubojstvu preko 3000 ljudi i raseljenju njih 600 000. U anglofonskim regijama 800 000 djece ne školuje se, a svaka treća osoba od četiri milijuna ljudi treba pomoć. Zemlja se također suočava s obnovljenom pobunom Boko Harama: nakon što je kratko opustila, ova teroristička organizacija vratila se da izvrši smrtonosne napade u bazenu jezera Čad. Rat s Boko Haramom - sa središtem na dalekom sjeveru zemlje - usmrtio je 2.000 Kamerunaca, raselio 250.000 i pokrenuo uspon samoobrambenih naoružanih skupina. Drugdje, a posebno nakon predsjedničkih izbora u listopadu 2018., etnički diskurs povećava političke napetosti. Globalna pandemija COVID-19 dodatno je pogoršala stanje u zemlji. Arbitrarne odluke vlade ugrožavaju nenasilne skupine koje pokušavaju doći do kakvog-takvog mira u zemlji.

Među raznim oružanim skupinama ovdje se bori i Bojna za brzu intervenciju (BIR), elitna jedinica kamerunske vojske, koja ostvaruje i poslovne pothvate s kamerunskom vladom. BIR djeluje pod izravnim zapovijedima predsjednika Paula Biye, koji je na vlasti 37 godina. Kamerunska bojna poznata je po napornom režimu obuke kroz koji prolaze njezini vojnici i pristupu vrhunskom naoružanju. BIR je također poznat po svojoj bezobzirnosti. Organizacije za ljudska prava dokumentirale su opsežna mučenja i samovoljna ubojstva od strane jedinice. Jedan od njegovih bivših vojnika ispričao je medijima da je osobno bio svjedok dviju masovnih pogubljenja na sjeveru Kameruna u kojima je skupina od desetak žrtava bila prisiljena kopati vlastiti grob, a zatim im je rečeno da leže u njima prije nego što su ubijeni. Akcijama BIR-a posvećena je posebna pažnja od početka anglofonskog sukoba 2016. godine. U ovoj neravnomjernoj borbi vladinih snaga i loše naoružanih separatista, jedinica se suočila s više optužbi za paljenje sela, silovanje žena, izvođenje vansudskih ubojstava i mučenja. Te su zloporabe potaknule Sjedinjene Države da ukinu dio svoje dugogodišnje vojne pomoći Kamerunu u veljači 2019. godine, a UN, Europska unija i drugi najoštrije su ih osudili.