Sve utjecajnija vanjska politika Vatikana: Moćni kardinal Pietro Parolin dolazi u Moskvu na razgovor o Ukrajini

Vatikanski državni tajnik kardinal Pietro Parolin posjetit će Moskvu od 20. do 24. kolovoza, pri čemu će se značajan dio razgovora posvetiti Ukrajini. Parolin će biti najviši vatikanski diplomat u posjeti Rusiji nakon što je kardinal Angelo Sodano posvetio moskovsku katoličku katedralu 1999. Njegov domaćin će biti hijeromonah Stefan Igumnov, čelnik odjela za međukršćanske odnose Ruske pravoslavne crkve, koji je medijima objasnio da je osobito problematično stanje u Ukrajini, gdje djeluje Ukrajinska grkokatolička crkva u uniji s Rimokatoličkom crkvom. Igumnov je ipak prije dolaska visokoga gosta potvrdio da Ruska pravoslavna crkva (RPC) cijeni vatikanski stav o Ukrajini koji uključuje korištenje moći i utjecaja Svete stolice za smanjivanje daljnje eskalacije nasilja u toj zemlji, ali ujedno stvara zabrinutost oko preseljenja sukoba u čisto religijska područja.

Najviše rusko-vatikanskih nedoumica oko Ukrajine vodi se zbog Ukrajinske grkokatoličke crkve. Današnja Ukrajina, kao i Rusija, vrlo je religiozna zemlja. Prema istraživanju Centra Razumkov 2016. 70 posto stanovništva se smatra religioznima. Više od 65 posto Ukrajinaca pripada istočnom pravoslavlju, ali institucionalno su razjedinjeni. Tako 25 posto Ukrajinaca je dio Ukrajinske pravoslavne crkve Kijevske patrijaršije, one koju ne priznaju druge autokefalne crkve, ali Ekumenska patrijaršija u Carigradu istražuje zahtjev ukrajinske vlade za autokefalnost. Nju vodi patrijarh Filaret od 1995., kojega je RPC ekskomunicirala 1997. Nadalje, 21,2 posto Ukrajinaca kaže da su samo pravoslavni, bez naznačivanja koju patrijaršiju slijede. Petnaest posto ih pripada Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi Moskovske patrijaršije, koju priznaje RPC, na čijem čelu je patrijarh ruski Kiril, a njome upravlja mitropolit Onofrije. Postoji u Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva, kojoj pripada 1,8 posto vjernih, a koja je ponovno osnovana po treći puta u povijesti 1990. pod vodstvom mitropolita Makarija i koja je također nepriznata. Sedam posto Ukrajinaca se identificira samo kao kršćani, a tu ima još 1,9 posto protestanata i jedan posto rimokatolika. Uz muslimane (1,1 posto), židove i hinduiste (0,2 posto zajedno), 6,5 posto pripada Ukrajinskoj grkokatoličkoj crkvi.