Svađa braće preko Pruta: Bukurešt više ne podržava politiku Kišinjeva

U siječnju su rumunjske vlasti najavile da će obustaviti pomoć Moldaviji i distancirati se od njezinih vođa. Razlog je bio preuzimanje vlasti u Moldaviji od strane proruske Stranke socijalista na čelu s predsjednikom Igorom Dodonom. To je negiralo temeljnu pretpostavku rumunjske politike prema Moldaviji - da su Moldavci dio rumunjske nacije. Vođeni tom pretpostavkom, rumunjske vlasti duže su vrijeme unutar Europske unije nekritički podržavale moldavske vlade, koje su, dok su činile prorumunjske geste, kompromitirale ideju europske integracije. Trenutno rumunjsko distanciranje od moldavskih vlasti može olakšati provođenje reformi uključenih u Sporazum o pridruživanju, ukoliko će Moldavija ostati na tragu europskih integracija.

Rumunjska priznaje Moldaviju kao drugu rumunjsku nacionalnu državu jer je stvorena od rumunjskih teritorija između Dnjestra i Pruta anektiranih 1940. godine. Stoga sve političke stranke u Rumunjskoj prepoznaju jedinstvenost odnosa s Moldavijom i, kao strateški cilj, njeno pristupanje EU-u. Upitani o ujedinjenju dviju zemalja, istraživanje Inscopa iz svibnja 2019. godine pokazalo je da ga 65 posto podržava, a 22 posto rumunjskih građana je protiv. Samo malena stranka Narodnog pokreta, koja je stranka desnog centra, otvoreno zahtijeva ponovno ujedinjenje, ali nijedna politička stranka ne može priuštiti da kritizira tu ideju, što pokazuje i bijes javnosti, kada je predsjednik Klaus Iohannis greškom nazvao Rumunje i Moldavce pripadnicima "dviju nacija". Prema popisu iz 2014. godine, 7 posto stanovnika Moldavije (izvan Pridnjestrovlja) smatra se Rumunjima. Za podršku rumunjskom identitetu, Rumunjska godišnje daje oko 5000 stipendija moldavskim studentima i srednjoškolcima. Također, dodjeljuje rumunjsko državljanstvo potomcima svojih bivših građana. Prema bivšem rumunjskom predsjedniku Trajanu Băsescuu (budući da službeni podaci nisu javni), čak 1 milijun od 3,5 milijuna stanovnika Moldavije dobilo je državljanstvo Rumunjske. Međutim, oni nisu baš aktivni u političkom životu Rumunjske, vjerojatno zato što većina podnosi zahtjev za državljanstvo samo da slobodno putuje i legalno radi u EU. O tome svjedoče slučajevi članova Moldavske partije socijalista koji su, unatoč otvorenom neprijateljstvu prema Rumunjskoj, dobili državljanstvo. Prema anketi IMAS-a iz prosinca 2019., ujedinjenje podržava 34 posto moldavskih građana. Međutim, ti rezultati nisu toliko zbog veće identifikacije s Rumunjskom, već zbog gubitka vjere u reformu njihove države i europske integracije. Stvarno ujedinjenje biračkog tijela iznosi oko 10 posto, premda se raspršivalo na ostale skupine nakon što se Liberalna stranka, koja ih je okupila, osramotila suradnjom s oligarhom Vladom Plahotniucem, što je rezultiralo time da stranka po prvi puta nije ušla u parlament 2019. godine.