Stvaranje prve halahijske države: Je li sekularni Izrael na zalazu?

Izraelski travanjski izbori kretali su se oko optužnica protiv premijera Benjamina Netanyahua. Dok su se centrističke i ljevičarske političke stranke obvezale da se neće pridružiti vladi pod vodstvom Netanyahua i napali različite predložene zakone o imunitetu koji su ga štitili, desničarske stranke, uključujući čak i ultra-ortodoksni Shas, složile su se oko njegovog vodstva i ponosno izjavile da će podržati Netanyahua. Sada se čini da u središtu izbora u rujnu više neće biti sumnjičavosti u korupciju oko Netanyahua, nego prije prijetnja izraelskoj eroziji demokracije i suštine - da li će i dalje biti demokratska, sekularna država ili halahijska vlada utemeljena na Tori s rabinskim i religijskim pravilima.

Avigdor Liberman, šef sekularne desničarske stranke Yisrael Beitenu, koji je inzistirao na usvajanju nacrta za ultra-ortodoksnu regrutaciju za vojne časnike kao uvjet za pridruživanje vladi i Netanyahuu, otvorio je početak ovog sukoba. Liberman, čije je predloženo zakonodavstvo prošlo prvo čitanje u Knessetu u srpnju 2018. godine, često je proturječio ultra-ortodoksnim Židovima posljednjih mjeseci, ali je početkom lipnja shvatio da oni nisu jedini politički blok u Izraelu koji se zalaže za halahijsku državu. Oni nisu jedini koji ugrožavaju svjetovni način života većine Izraelaca. U izjavi knesetskog člana Bezalela Smotricha jasno je navedeno da dio vjerske cionističke populacije dijeli iste ambicije vizije židovskog prava. Tijekom četverotjednog mandata 21. Knesseta, Smotrich, predsjednik Nacionalne sindikalne stranke i drugi na Knessetovoj listi Ujedinjene desnice, postavio je vjerske zahtjeve kao jedan od vođa vjerskog cionizma. Doktrina koju je prihvatio dokazuje da je povijesna, umjerena Nacionalna vjerska stranka mrtva. Nacionalistička ultra-ortodoksna struja uzdigla se na njezinim ruševinama, s mnogo zajedničkog s vjerskom vizijom ultra-ortodoksnog judaizma.