Stotinu godina Sjeverne Irske: Što kad katolici i službeno postanu većina iduće godine?

Prošlo je sto godina otkako je Sjeverna Irska uspostavljena kao prenamijenjena regija Ujedinjenog Kraljevstva prema odredbama Zakona o vladi Irske, 1920. Nikad nije bila neovisna država, ali mogla se ponašati kao jedna od, jer je britanska vlada odbila intervenirati u unutarnjim poslovima Irske. Britanija je zadržala suverena prava, ali odlučila ih je ne primjenjivati. Stoga je, unatoč dugotrajnoj stabilnosti Britanije, cijelo to razdoblje zona sukoba, sukoba i nasilja. Iskustvo Sjeverne Irske daje važnu komparativnu studiju slučaja kako se većina bavi "manjinskim pitanjem" na svom teritoriju. Zašto je situacija bila tako neizrecivo teška svih ovih godina?

Po nominalnoj vrijednosti mala je razlika između katolika i protestanata u Sjevernoj Irskoj. Međutim, religija, nacionalni identitet i ustavna budućnost regije glavna su obilježja političkog sukoba od 1920. godine. Protestanti čine dvije trećine stanovništva, dok katolici čine trećinu. Irski nacionalizam smatra irske unioniste dijelom irske nacije, dok unionisti inzistiraju na tome da im je glavna odanost Britaniji i da im je identitet britanski. Anketiranje je dosljedno otkrilo da protestanti svoj nacionalni identitet smatraju britanskim, dok se katolici poistovjećuju s irskim identitetom. Nadalje, protestanti pretežno glasaju za unionističke stranke, dok katolici pružaju sličnu razinu podrške irskim nacionalističkim strankama. Bilo je malo srednjeg položaja za umjerene stranke u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih stotinu godina, iako su Savezna stranka i Zelena stranka u novije vrijeme nudile nekonfesionalne mogućnosti.