Stogodišnjica ugovora u Trianonu podsjeća Mađare na izgubljeni teritorij

Četvrtog lipnja obilježila se stogodišnjica potpisivanja Trianonskog ugovora, najvažnijeg povijesnog događaja mađarske politike u dvadesetom stoljeću. U percepciji javnosti, to je još uvijek živa i traumatična povijest. Izvor toga je, s jedne strane, razbijanje nacionalne zajednice sporazumom, što je ostavilo duboke tragove na društvenoj svijesti Mađara, a s druge strane se sjećanje na Trianon potiče i koristi za političke svrhe i u Mađarskoj i u susjednim zemljama.

U skladu sa sporazumom kojim je pravno okončan Prvi svjetski rat za Mađarsku, potpisan 4. lipnja 1920. u palači Grand Trianon u Versaillesu, teritorij Mađarske smanjio se za dvije trećine (s 282.000 km2 na 93.000 km2), a njegovo stanovništvo za 57 posto (od 18,2 milijuna do 7,9 milijuna). Kao rezultat odredbi ugovora, Mađarska postaje siromašna sirovinama. Izgubila je brojne gradove i industrijske centre, a s njima i velik dio srednje klase. Privremena revizija granica i udvostručivanje teritorija zemlje na štetu Čehoslovačke i Rumunjske dogodila su se između 1938. i 1940. kao rezultat dviju Bečkih nagrada potpisanih uz pomoć njemačke i talijanske diplomacije. Osim toga, 1941. mađarske su trupe okupirale pogranična područja Jugoslavije. Pariškim mirovnim ugovorima iz 1947. obnovljene su granice Mađarske kako je utvrđeno Trianonskim ugovorom.