Sporazum Artemis - Najava komercijalizacije svemirskog rudarenja

Artemis sporazum skup je pravila za civilno istraživanje i korištenje svemira, koje je NASA najavila uz potporu američkog State Departmenta u svibnju 2020. Neobvezujuća je politička deklaracija kojoj pojedine države mogu pristupiti i pokriva područja poput razmjena informacija, suradnje te vađenje i korištenje mineralnih resursa. Sjedinjene Države se nadaju da će načela koja sadrži postati uobičajena i da će dovesti do razvoja prakse koja će omogućiti stvaranje međunarodnog običajnog prava koje obvezuje sve države. Namjera je da sporazumi posluže kao zajednička referentna točka za provedbu bilateralnih sporazuma koje je NASA zaključila sa svojim partnerima iz drugih zemalja u svrhu provedbe agencijskog međunarodnog programa istraživanja svemira Artemis za 2017. godinu. Cilj je vratiti ljude na Mjesec do 2024. godine, što bi bio korak na putu do misije s posadom na Mars. Privatna poduzeća iz američkog svemirskog sektora, drugih zemalja i Europska svemirska agencija (ESA) sudjeluju u programu Artemis. Iako je NASA lansirala program Artemis tijekom mandata predsjednika Donalda Trumpa, to se ne doživljava kao političko i ljudsko istraživanje svemira koje uživa dvostranačku potporu. Zbog promjene NASA-inih sveukupnih prioriteta, izglednije je da će se vremenski okvir za Artemis produžiti, vraćajući se izvornoj pretpostavci slijetanja na Mjesec 2028. godine, između ostalih aktivnosti.

Nakon predstavljanja prijedloga u svibnju, NASA i State Department započeli su razgovore s drugim agencijama i ministarstvima povezanim sa svemirom iz zemalja zainteresiranih za sklapanje sporazuma radi dogovora o konačnom sadržaju dokumenta. 13. listopada 2020. sporazum su potpisali SAD i sedam drugih zemalja - Australija, Kanada, Japan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija, Italija i Luksemburg (potonje tri su među 22 članice ESA). Ukrajina se pridružila u studenom, a Brazil je izrazio interes u prosincu. Do sada je devet zemalja potpisnica sporazuma. Moguće je da će se i drugi članovi ESA-e odlučiti pridružiti. Sama ESA, unatoč sudjelovanju u Artemisu, još nije izrazila interes za pridruživanje sporazumu, jer to zahtijeva zajedničko stajalište svih njezinih članova. ESA također ukazuje da su sporazumi međudržavne prirode. Nekoliko zemalja s naprednim svemirskim programima još nisu potpisale sporazume. Kina je kritizirala tu inicijativu, na koju je vjerojatno utjecao američki zakon iz 2011. godine koji NASA-i, između ostalih, zabranjuje suradnju s kineskim entitetima. Kina, zajedno s jednako kritičnom Rusijom, tvrdi da SAD i uska skupina saveznika nastoje nametnuti svoju viziju iskorištavanja svemira, dok bi odgovarajuće rješenje trebalo razviti u okviru UN-ovog odbora za mirnu upotrebu svemira, osnovanog 1959. Indija nije zauzela stav. Unatoč pritisku ili skepticizmu nekih glavnih igrača, izgledi da SAD uđe u pregovore u okviru UN-ovog odbora, a još više postizanje sporazuma, ne čine se realnima. Zemlje u razvoju tada bi zahtijevale preraspodjelu dobiti stečene izvlačenjem svemirskih resursa, ali tome se već godinama snažno protive Sjedinjene Države i razvijene zemlje.