Šijitski muslimani obilježavaju Ašuru - Kako je ovaj blagdan formirao suvremenu šijitsku borbu?

Deseci milijuna šijitskih muslimana iz cijelog svijeta posjetit će Irak 10. rujna ove godine kako bi sudjelovali na dan svetišta imama Huseina, unuka Poslanika Mohameda i njegovog brata Abasa na dan Ašure. Ovogodišnje hodočašće obilježava deseti dan muharema, prvog mjeseca islamske godine. Kako je islamski kalendar lunarni, dan Ašure mijenja se iz godine u godinu. Muslimani posjećuju svetišta kako bi obilježili mučenički dan Huseina, koji je ubijen u pustinji Karbali u današnjem Iraku u 680 godine. Šijitski muslimani vjeruju da je Husein bio njihov treći imam - linija od 12 božanski imenovanih duhovnih i političkih nasljednika. Muharem je možda drevni festival, ali kako pokazuje istraživanje praćenja suvremenog utjecaja islamskog hodočašća, njegovo se značenje kroz stoljeća mijenjalo. Ono što je nekada bilo obilježavanje mučeništva, danas nadahnjuje mnogo više, uključujući rad na socijalnoj pravdi diljem svijeta.

Priča o muharemu datira iz 13. stoljeća, do događaja koji su pratili smrt Poslanika Muhameda. Nakon Poslanikove smrti 632. godine, izbio je spor oko toga tko će naslijediti vodstvo muslimanske zajednice i naslov halifa, ili "božjeg zamjenika". Većina muslimana podržala je Abu Bakra, bliskog pratitelja Poslanika, prvog kalifa. Manjina je htjela Poslanikova rođaka i zeta, Alija. Oni koji su podržali njegovu tvrdnju kasnije su se zvali šijitski muslimani (od Ši'at Ali, Alijeva stranka). Čak i da Ali nije prvi (već četvrti) kalif, šijitski muslimani smatraju Alija svojim prvim imamom - vođom kojega je Bog imenovao. Titula imama prenijela se na njegove sinove i njegove potomke. Političko vodstvo uglavnom je ostalo izvan ruku šijitskih imama. Oni nisu bili kalifi, ali šijiti su vjerovali da je njihov imam pravi vođa kojeg treba slijediti.